Astečko carstvo bilo je jedna od najmoćnijih civilizacija pre dolaska Evropljana na američki kontinent. Razvilo se na prostoru današnjeg centralnog Meksika tokom 14. i 15. veka.
Asteci, odnosno narod Meksika (Mešika), prema predanju dolaze u dolinu Meksika početkom 14. veka. Godine 1325. osnovali su svoj glavni grad Tenočtitlan na ostrvu u jezeru Teskoko. Grad je vremenom postao jedan od najvećih gradova sveta svog vremena, sa stotinama hiljada stanovnika.
Astečko carstvo je svoj najveći uspon doživelo tokom 15. veka. Vladari poput Montezume I (1440–1469) proširili su teritoriju i uspostavili sistem saveza, poreza i vojne kontrole nad okolnim narodima.
Asteci su imali razvijenu poljoprivredu, posebno sistem „činamapa“ — veštačkih ostrva za uzgoj hrane. Gradili su hramove, razvijali astronomiju i imali složen kalendar.
Njihova religija uključivala je brojne bogove, a rat je imao važnu ulogu u društvu. Posebno poznat bio je veliki hram Templo Mayor u Tenočtitlanu.
Pad carstva počinje 1519. godine dolaskom španskog osvajača Hernana Kortesa. Uz pomoć neprijatelja Asteka i zbog epidemija bolesti koje su doneli Evropljani, Španci osvajaju Tenočtitlan 13. avgusta 1521. godine, čime prestaje postojanje Astečkog carstva.
