Beogradska berza nije nastala kao puka ekonomska institucija, već kao odraz ambicije jedne mlade države da se uključi u tokove modernog sveta. Njena istorija je istovremeno i istorija Srbije – sa usponima, prekidima, ratovima i dugim pauzama između dva pokušaja normalnosti.
Zakonski temelji i osnivanje (1886–1895)
Pravni osnov za osnivanje berzanske institucije u Srbiji stvoren je donošenjem Zakona o javnim berzama 3. novembra 1886. godine. Ipak, prošlo je gotovo osam godina do njegove praktične primene. Razlozi za odugovlačenje ležali su u nedovoljno razvijenom tržištu kapitala, oprezu države i potrebi da se privredni tokovi dodatno stabilizuju.
Na inicijativu Srpskog trgovačkog udruženja, koje je okupljalo vodeće trgovce, bankare i industrijalce, 21. novembra 1894. godine doneta je odluka o osnivanju Beogradske berze. Iako je formalno osnovana te godine, prve transakcije obavljene su tek početkom naredne.
Beogradska berza je zvanično počela sa radom 2. (14.) januara 1895. godine, u prostorijama na spratu hotela „Bosna“ u Savamali, tadašnjem privrednom i trgovačkom jezgru Beograda. Na berzi se trgovalo devizama, akcijama, obveznicama i robom, a poslovi su se zaključivali i promptno i terminski, što ukazuje na razvijenu berzansku praksu već u ranoj fazi njenog postojanja. Bila je to prva berza u jugoslovenskim krajevima.
Razvoj u Kraljevini Srbiji (1895–1914)
Tokom poslednjih decenija 19. i početkom 20. veka, Beogradska berza postepeno jača svoj značaj. Trgovina državnim hartijama od vrednosti i bankarskim akcijama postaje sve intenzivnija, a berza se profiliše kao institucija od nacionalnog značaja.
Do izbijanja Prvog svetskog rata, berza predstavlja mesto gde se ogleda poverenje u državne finansije i industrijski razvoj Kraljevine Srbije.
Prvi svetski rat i obnova (1914–1919)
Izbijanjem Prvog svetskog rata 1914. godine, rad Beogradske berze je obustavljen. Okupacija Beograda i razaranja dovela su do uništavanja dela arhivske građe i potpunog prekida tržišnog života.
Nakon rata, u novoformiranoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, berza je obnovila rad 1919. godine, u značajno izmenjenim političkim i ekonomskim okolnostima.
Zlatno doba između dva rata (1919–1941)
Period između dva svetska rata smatra se najrazvijenijom fazom u istoriji Beogradske berze. Trgovalo se akcijama banaka, industrijskih i rudarskih preduzeća, kao i obveznicama države i lokalnih samouprava. Beograd se u tom periodu profilisao kao finansijski centar cele države.
Svetska ekonomska kriza 1929. godine ostavila je snažan trag i na beogradsko tržište kapitala, ali berza je, uprkos padu aktivnosti, nastavila da funkcioniše sve do početka Drugog svetskog rata.
Drugi svetski rat i ukidanje tržišta (1941–1945)
Rad Beogradske berze prestao je 1941. godine, nakon okupacije zemlje. Po završetku rata i uspostavljanju socijalističkog sistema, tržište kapitala je ocenjeno kao nespojivo sa novim društvenim poretkom.
Iako formalno nije ukinuta posebnim aktom, Beogradska berza je u praksi prestala da postoji.
Decenije prekida (1945–1989)
U periodu socijalističke Jugoslavije nije postojalo organizovano tržište hartija od vrednosti. Državna svojina i planska privreda isključile su potrebu za berzanskim mehanizmima, što je rezultiralo višedecenijskim prekidom rada berze, najdužim u njenoj istoriji.
Obnova i tranzicija (1989–2000)
U okviru ekonomskih reformi, 1989. godine obnovljen je rad Beogradske berze. U početnoj fazi trgovalo se kratkoročnim dužničkim instrumentima i zapisima Narodne banke, što je predstavljalo postepeni povratak tržišne logike u srpsku privredu.
Savremeni period (2000–danas)
Nakon političkih promena 2000. godine, berza ulazi u fazu povećane aktivnosti, naročito tokom procesa privatizacije. Osnivaju se berzanski indeksi BELEXline (2004) i BELEX15 (2005), koji postaju glavni pokazatelji kretanja tržišta.
Svetska finansijska kriza 2008. godine dovela je do pada likvidnosti i obima trgovanja, posledice kojih su osetne i u narednim godinama. Danas Beogradska berza funkcioniše kao institucionalno stabilno, ali relativno plitko tržište, sa fokusom na trgovinu akcijama, državnim i korporativnim obveznicama.
Od zakonskog nacrta iz 1886. godine do savremenog doba, Beogradska berza predstavlja svedočanstvo istorije srpske države i njenih ekonomskih stremljenja. Njeni usponi i prekidi nisu bili posledica tržišta, već istorije. Upravo zato, istorija Beogradske berze nije samo priča o novcu, već i o vremenu u kome je nastajala, nestajala i ponovo se vraćala.
