Sveti prorok Ilija, u narodu poznat kao Sveti Ilija Gromovnik, jedan je od najpoštovanijih svetitelja u srpskoj pravoslavnoj tradiciji. Sveti prorok Ilija Njegov praznik, Ilindan, obeležava se 2. avgusta po gregorijanskom kalendaru (20. jula po julijanskom kalendaru) i predstavlja jedan od najvećih letnjih verskih praznika.
Starozavetni prorok
Sveti Ilija živeo je u 9. veku pre nove ere, u vreme cara Ahava, koji je u Izrailju širio mnogoboštvo. Ilija je ostao dosledan veri u jednog Boga i hrabro se suprotstavio idolopoklonstvu, zbog čega je postao simbol nepokolebljive vere, pravde i borbe protiv nepravde.
Prema Starom zavetu, molitvom je zatvorio nebo tako da tri godine nije bilo kiše, a zatim je ponovo izmolio da padne dugo očekivana kiša. Zbog toga ga narod smatra gospodarom groma, munje i oluje.
Posebno mesto zauzima predanje da nije umro prirodnom smrću, već je uznet na nebo u ognjenim kolima koja su vukli vatreni konji.
Zašto ga narod naziva Gromovnikom?
U srpskom narodnom verovanju, Sveti Ilija upravlja munjama i gromovima. Kada zagrmi na Ilindan, govorilo se da svetitelj progoni zle sile i đavole.
Postoji i staro verovanje:
„Od Svetog Ilije sunce sve ranije zalazi.“
Ovaj praznik označava prelaz iz najtoplijeg dela leta ka periodu kada dani postaju kraći, a priroda se polako priprema za jesen.
Narodni običaji
Ilindan prate brojni običaji širom Srbije:
- ne rade se teški fizički poslovi na njivama;
- izbegava se rad u polju zbog straha od nevremena;
- mnoge porodice slave Svetog Iliju kao krsnu slavu;
- organizuju se vašari, sabori i litije;
- u pojedinim krajevima blagosiljaju se usevi i mole se za dobru godinu.
Ako na Ilindan bude grmljavine ili oluje, verovalo se da će godina biti rodna.
Sveti Ilija u srpskoj tradiciji
Mnoge crkve i manastiri u Srbiji posvećeni su Svetom Iliji, a brojna sela i gradske opštine upravo na Ilindan obeležavaju svoju slavu ili zavetinu. Njegov kult duboko je ukorenjen u narodnoj tradiciji i predstavlja spoj biblijskog nasleđa i srpskih običaja.
U narodnim pesmama često se opisuje kako Sveti Ilija juri nebom u vatrenim kolima, baca munje i donosi kišu posle dugih suša. Ta predstava potiče iz starozavetnog opisa njegovog vaznesenja i vekovima je ostala deo narodnog predanja.
Zanimljivosti
- Sveti Ilija je poštovan u pravoslavnoj, katoličkoj i jevrejskoj tradiciji.
- Smatra se zaštitnikom vazduhoplovaca, meteorologa i ljudi čiji je posao povezan sa nebom i vremenskim prilikama.
- U mnogim krajevima Balkana Ilindan se smatra granicom između „pravog leta“ i perioda kada se priroda postepeno menja.
Ilindan je praznik koji podseća na snagu vere, istrajnost u odbrani istine i poštovanje prirode. Zbog bogate tradicije i duboke simbolike, Sveti prorok Ilija ostao je jedan od najvoljenijih svetitelja u srpskom narodu.
