Stari Grci nisu imali jedno jedinstveno računanje vremena kao što ga danas poznajemo. Svaki grčki polis (grad-država) često je imao sopstveni kalendar i način beleženja godina. Ipak, najpoznatiji način računanja vremena u staroj Grčkoj bio je računanje po olimpijadama.
Prve olimpijske igre u Olimpiji smatrane su početkom tog računanja. Grci su vreme označavali prema četvorogodišnjim periodima između Olimpijskih igara.
Na primer:
- 1. godina prve Olimpijade = 776. p. n. e.
- 2. godina prve Olimpijade = 775. p. n. e.
- 1. godina druge Olimpijade = 772. p. n. e.
Tako bi neki događaj opisali rečima:
„To se dogodilo treće godine 75. Olimpijade“, što bi odgovaralo 478. godini p. n. e.
Pored olimpijskog računanja, pojedini gradovi koristili su i druge sisteme:
- Atina je godine često određivala prema imenima svojih arhonta (najviših državnih službenika);
- Sparta prema imenima efora;
- drugi polisi imali su sopstvene lokalne kalendare.
Zanimljivo je da je tek kasnije, u helenističkom periodu, postalo rasprostranjeno računanje vremena od određenih velikih istorijskih događaja, kao što je bilo računanje od vladavine Aleksandra Velikog ili tzv. seleukidska era.
