Nikolaj Petrovič Krasnov (23. novembar 1864 – 8. decembar 1939) bio je ruski arhitekta i slikar, čiji rad ostavlja dubok trag i na Krimu i u Srbiji. Smatra se jednim od najznačajnijih predstavnika akademskog historicizma, a njegova dela i danas oblikuju vizuelni identitet gradova u kojima je radio.
Rani život i obrazovanje
Krasnov je rođen u selu Honjatino kod Moskve. Svoju arhitektonsku karijeru započeo je studijama na Moscow School of Painting, Sculpture and Architecture, gde je stekao temelje za svoj budući rad. Još kao mlad arhitekta pokazao je izuzetnu sposobnost u urbanističkom planiranju i projektovanju monumentalnih objekata.
Karijera na Krimu
Već sa 23 godine, 1887. godine, Krasnov je postao glavni arhitekta grada Jalta. U ovom periodu odgovoran je za urbanističko planiranje, uređenje ulica, izgradnju bolnica, škola, šetališta i drugih javnih objekata. Njegov rad doprineo je da Jalta postane prestižni ruski letovališni centar.
Najpoznatije delo iz ovog perioda je Livadia Palace, carski dvorac koji je postao poznat ne samo zbog arhitekture već i zbog istorijskih događaja koji su se tamo odvijali. Tokom rada na Krimu projektovao je i izgradio više od 60 objekata, uključujući rezidencijalne palate, crkve i javne građevine.
Emigracija i period na Malti
Nakon Oktobarske revolucije 1917. godine, Krasnov je napustio Rusiju i 1919. godine emigrirao na Maltu, gde je nastavio da slika pejzaže i motive mediteranskog podneblja. Njegov rad iz ovog perioda često je potpisivan kao „N. Krasnoff“.
Period u Srbiji
1922. godine Krasnov dolazi u Beograd i preuzima rukovođenje Odeljenjem za monumentalne građevine i spomenike u Ministarstvu građevina. U narednih sedamnaest godina projektovao je i nadzirao izgradnju više od 60 objekata širom Jugoslavije.
Među njegovim najznačajnijim delima u Beogradu su:
- Obnova crkve Ružice (starog vojničkog hrama) na Beogradskoj tvrđavi 1924. godine; dve bronzane skulpture srpskih ratnika, koje se nalaze ispred ulaza u crkvu, takođe su njegov rad.
- Palata Ministarstva finansija Kraljevine Jugoslavije na uglu Nemanjine i Ulice kneza Miloša zidana je u periodu između 1926. i 1928. godine. Zgrada Ministarstva dozidana je spratom 1938. godine, a autor ove u beogradskoj arhitekturi poznate „majstorske dogradnje“ bio je autor zdanja, Nikolaj Krasnov. Danas je u zgradi smeštena Vlada Republike Srbije.
- Palata Ministarstva šuma i ruda i Ministarstva poljoprivrede i voda je najmonumentalniji i prostorno najobuhvatniji objekat koji je Krasnov izveo na našim prostorima. Pored projekta zgrade Krasnov je sastavio i program za izradu skulptura, koje simbolizuju delatnost ustanova smeštenih u ovoj zgradi. Danas je u ovoj palati smešteno Ministarstvo inostranih poslova Republike Srbije.
- Zgrada Arhiva Srbije u Karnegijevoj ulici završena je 1928. godine prema projektu Krasnova. Reprezentativno zdanje projektovano je u duhu monumentalnog akademizma sa izraženom plastičnom dekoracijom na glavnoj fasadi.
- Projekte pozorišta Manjež, odnosno adaptaciju nekadašnje Kavalerijske jašionice iz 1860. godine za potrebe pozorišta, u Ulici kralja Milana, Krasnov je izradio 1927. godine. Fasada Manježa završena je tokom 1928-1929. godine. Danas Jugoslovensko dramsko pozorište.
- Most kralja Aleksandra I, koji je povezao desnu i levu obalu Save, odnosno Beograd i Zemun. Projektovanje pilona mosta povereno je Nikolaju Krasnovu, 1931. godine.
- Projekte za enterijera Starog dvora na Dedinju, uređenje parka, svu dekorativnu plastiku na fasadama, kolonade između dvora i kapele radili su Nikola Krasnov i inženjer Sergej Smirnov. Enterijer je izveden u periodu od 1929. do 1934. godine prema projektu Krasnova.
- Dogradnju zgrade Državnog saveta na uglu ulica Kneza Miloša i Admirala Geprata izveo je 1929. godine. Danas je u ovoj zgradi smešteno Ministarstvo finansija Republike Srbije.
- Nikolaju Krasnovu se pripisuje i autorstvo reprezentativne četvorospratne stambeno-poslovne zgrade iz 1929. godine u Knez Mihailovoj ulici broj 9.
- Višespratnica Đorđa Radojlovića u Braće Jugovića 2a izvedena je 1929—30. godine.
- Stambeno-poslovna višespratnica Jadranske plovidbe (Jugolinija) na Terazijama 14 sagrađena je 1930. godine u stilu eklekticizma.
- Zgrada u Kneza Miloša 14 izvedena 1930. godine. Danas se u objektu nalazi Grčki kulturni centar.
- Intervencije na portalu sokolskog doma Matica u Deligradskoj 27, kojeg je 1929. projektovao Momir Korunović, Krasnov je izveo 1934. godine u srpskom stilu. Danas se u objektu nalazi Gradski centar za fizičku kulturu – Stari DIF
- Dom Narodne skupštine počeo je da se gradi 1907, a završen je 1936. godine prema projektima arhitekata Jovana i Pavla Ilkića. Projekti unutrašnjeg uređenja, nameštaja, vrata i prozora, lustera, štuko dekoracija, izrada završnih projekata detalja fasada kao i oblikovanje dekorativne ograde palate, heraldičkih znamenja, postamenta jarbola za zastavu povereni su Nikolaju Krasnovu.
Njegov pristup bio je sveobuhvatan: Krasnov je oblikovao ne samo fasade i enterijere, već i detalje poput nameštaja, vrata, prozora i heraldike. Zbog toga se često naziva „ruskim neimarom Beograda“.
Stil i nasleđe
Krasnov je ostao upamćen po monumentalnom stilu akademskog historicizma, ali i po umetničkoj pažnji prema detaljima. Njegova dela u Beogradu i dalje dominiraju vizuelnim pejzažom grada i predstavljaju spoj arhitekture i umetničkog zanata.
Smrt i sećanje
Nikolaj Krasnov preminuo je 8. decembra 1939. godine u Beogradu i sahranjen je na ruskoj parceli Novog groblja. Njegovo nasleđe je trajno – ulica u Beogradu nosi njegovo ime, a njegova arhitektura i dalje inspiriše i privlači pažnju stručnjaka i posetilaca.
Krasnov nije bio samo arhitekta; on je oblikovao identitet gradova i stvarao spoj umetnosti i funkcionalnosti, ostavljajući neizbrisiv trag u istoriji arhitekture.
