Kako veštačka inteligencija postaje centralni alat u poslovanju, kompanije širom sveta prelaze iz faze eksperimentisanja u fazu aktivnog praćenja i merenja upotrebe AI među zaposlenima. Ono što je do juče bio dobrovoljni alat za produktivnost, danas postaje faktor koji utiče na karijeru, evaluaciju rada i čak – opstanak na poslu.
Od alata do metrike: AI kao kriterijum uspeha
Sve veći broj kompanija uvodi sisteme za praćenje korišćenja AI alata – od broja logovanja do učestalosti primene u svakodnevnim zadacima. Konsultantski gigant Accenture otišao je korak dalje:
- prati koliko često zaposleni koriste AI platforme
- povezuje te podatke sa napredovanjem i liderstvom u firmi
Poruka zaposlenima je jasna: AI više nije opcija, već očekivanje.
Sličan trend beleži i Meta, koja postavlja konkretne ciljeve za korišćenje AI u kodiranju i svakodnevnom radu, uz potencijalni uticaj na evaluaciju učinka .
Produktivnost raste — ali i pritisak
Kompanije tvrde da ovakav pristup donosi rezultate.
U finansijskom sektoru, zaposleni koji koriste AI štede i do 40 minuta dnevno, uz značajan rast produktivnosti .
Istovremeno, čak 86% firmi prijavljuje povećanu efikasnost zahvaljujući AI, ali gotovo polovina i dalje nema jasne mehanizme kontrole i upravljanja rizicima .
To stvara paradoks:
- AI povećava performanse
- ali uvodi dodatni sloj nadzora i očekivanja
Digitalni nadzor: nova realnost rada
Praćenje zaposlenih nije nov fenomen, ali sa AI dobija novu dimenziju.
Danas:
- oko 74% poslodavaca koristi alate za praćenje rada zaposlenih
- AI analitika meri produktivnost, ponašanje i efikasnost u realnom vremenu
- sistemi mogu analizirati način rada, brzinu izvršavanja zadataka i čak obrasce odlučivanja
Ovi alati, poput platformi za „workforce analytics“, pretvaraju radno mesto u data-driven okruženje gde se svaki korak može kvantifikovati.
Strah i otpor među zaposlenima
Međutim, rast nadzora prati i rast nelagode.
- oko 43% radnika veruje da će AI dovesti do gubitka poslova
- deo zaposlenih izbegava korišćenje AI upravo zbog straha od automatizacije
Istovremeno, u velikim korporacijama raste osećaj pritiska: AI podiže očekivanja produktivnosti, dok se broj zaposlenih često smanjuje ili reorganizuje .
AI kao „nevidljivi menadžer“
Granica između alata i nadzora sve više se briše.
AI sistemi danas ne samo da pomažu zaposlenima, već:
- predlažu zadatke
- analiziraju učinak
- utiču na odluke o napredovanju
U nekim slučajevima, AI postaje posredni menadžer, koji oblikuje radne procese i očekivanja bez direktne ljudske intervencije.
Zaključak: efikasnost po cenu autonomije?
Praćenje upotrebe AI označava novu fazu korporativne transformacije.
Kompanije žele:
- maksimalnu produktivnost
- standardizovanu upotrebu AI
- merljive rezultate
Zaposleni, s druge strane, sve češće postavljaju pitanje:
gde je granica između optimizacije i nadzora?
U narednim godinama, ključni izazov neće biti samo razvoj AI tehnologije, već i definisanje pravila igre – između efikasnosti, privatnosti i ljudske autonomije u digitalnom radnom okruženju.
