Buvljak na Novom Beogradu zvanično je otvoren 7. jula 1994. godine. Otvorio ga je gradonačelnik Beograda Nebojša Čović. Tadašnja gradska vlast rekla je da je to otvoreni Tržni centar za neprehrabene proizvode ali naziv buvljak je ostao do njegovog zatvaranja. Postavljeno je bilo 500 pijačnih tezgi, a prostor se prostirao na preko 4 hektara. Otvoreni TC je formiran na osnovu odluke gradske vlasti aprila 1994. godine jer je pokušano da se ulični prodavci koji su prodavali švercovanu robu, kojih je bilo širom Beograda kanališu na jedno mesto. Kada je u…
Read MoreКатегорија: BEOGRADSKE ZANIMLJIVOSTI
Beogradske zanimljivosti, Beogradske priče, Beogradska priča,istrorija Beograda, Beogradska istorija
Sankanje u Beogradu
Sankanje u Beogradu tokom 30-tih godina stariji, ali i mlađi koristili su sve skoro dostupne ulice u Beogradu za sankanje ali i klizanje koje nisu bile obezbeđene od strane grad, pa su se dešavale i teške nesreće. Zbog nekoliko teških nesreća koje su se desila Uprava grada Beograda je zabranila klizanja, skijanja i sankanja na ulicama ali i nije se mnogo poštovalo. Nakon Drugog svetskog rata ili tačnije 50-tih godina 20. veka kako gradske vlasti nisu mogle da obezbede u svakom reonu da deca imaju mesto za skinjanje i sankanje,…
Read MoreTerazijski tunel u Beogradu
Terazijski tunel u Beogradu nalazi se na ulaz/izlaz raskrsnici Dečanske i Nušićeve ulice, i ulaz/izlaz predstavlja produžetak Brankove ulice. Prvobitna ideja za gradnju tunela pojavila se1955. godine koju je izneo arhitekta Dimitrije T. Leko predajući je nacrt za Gradsku kuću u kojem je ucrtan i Terazijski tunel. Terazijski tunel su projektovali arhitekti Ljubomir Porfirović i Miloslav Vidaković. Tunel je zvanično otvoren 4. decembra 1970. godine, kao i Most Gazela, Mostarska petlja i dragstor u Nušićevoj ulici koji je radio non-stop..
Read MoreZvono Saborne crkve u Beogradu
Saborna crkva u Beogradu nalazi se na raskršću ulica kneza Sime Markovića i kralja Petra – Kosančićev venac. Sagrađena je 1845. godine na mestu starije crkve koja je bila kao i današnja posvećena Svetom arhanđelu Mihailu. Stara crkva bila je građena i rušena tokom 18. veka više puta. Crkveni verodostojnici su rizikovali i sopstvene glave gradeći je jer je čak postojala i naredba turskih vlasti da se srpske crkve ne smeju obnavljati. Jedan od crkvenih verodostojnika koji je ponovo gradio Sabornu crkvu je Mitropolit beogradsko-karlovački Mojsije inače beograđanin po rođenju.…
Read MorePrvi noćni gradski prevoz u Beogradu
Prvi noćni gradski prevoz u Beogradu počeo je zvanično sa radom 20. februara 1952. godine i to dve trolejbuske linije i dve sutobuske linije. Prve trolejbuske linije saobraćale su na relacijama: Kalemegdan -Kruševačka ulica i Kalemegdan – Dušanovac. Razmak između linija je u početku bio na 15 minuta ali se tokom perioda produžilo čekanje sugrađana na pola sata. Prve autobske noćne linije saobraćale su na relaciji: Trg republike – Čukarica i Trg republike – Zemun ( autobus broj 34). U narednih mesec dana uvedeno je još nekoliko linija ali počeo…
Read MoreDečji zoološki vrt u Beogradu
Dečji zoološki vrt Država: Srbija Grad: Beograd Beogradski zoološki vrt je svečano otvoren 12. jula 1936. godine. Osnovao ga je tadašnji gradonačelnik gospodin Vlada Ilić od svojih para na svom imanju. Projektovao ga je inženjer Aleksandar Krstić. U godinama nakon otvaranja Beo zoo vrt se širio i dopunjavao novim životinjskim vrstama ali i izgradnjom posebnih sadržaja. Posebno je značajna 1938. godina jer su tada izgrađena zimska skloništa za bizone ikrokodile, bazeni za pingvine i medvede ali i prostorija za gmizavce. Zoološki vrt je polako gledao da približi životinjski svet najmlađima,…
Read MoreGestapo zatvori u Beogradu
Nemačke okupacione snage ušle su u Beograd 12. aprila 1941. godine. Prvi logor u Beogradu formiran je 5. jula 1941. godine na Banjici u bivšoj kasarni 18. pešadijskog puka. Upravnik logora bio je Svetozar Vujković. Prvo sedište Nemačke policije za vreme Drugog svetskog rata bilo je u zgradi Ministarstva pravde, preko puta bioskopa Zvezda u Ulici kralja Milana. Ubrzo se sedište Nemačke policije preselilo u Ratnički dom ili ti današnji Dom Vojske leta 1941. koje je bilo do kraja samog rata. Tačnije, to je bilo sedište Operativne grupe Policije bezbednosti…
Read MoreStara crkva Svetog Marka u Beogradu
Stara crkva Svetog Marka u Beogradu Država: Srbija Grad: Beograd Opština: Palilula Stara crkva Svetog Marka u Beogradu, mala Markova crkva ili grobljanska kapela Svetog Marka izgrađena je 1835. godine kao deo zaostavštine trgovca cincarskog porekla Laze Panče, poreklom iz Južne Srbije, iz mesto Katranica, koji je umro u Beogradu 1831. godine. Upravo po želji trgovca Laze Panče crkva je posvećena Svetom Marku. Nalazila se u periodu od 1835 -1942 uz severozapadni deo Tašmajdana ili ti tada Tašmajdanskog groblja. Crkva je izgrađena na temeljima još stariji crkve ispred koje je…
Read MoreArheološko nalazište kod Doma Narodne skupštine
Arheološka iskopavanja u parku kod Doma Narodne skupštine počela su marta 2023. godine kako bi se na istom mestu izgradila javna garaža, predstavlja deo arheološkog nalazišta Antički Singidunum. Arheološka iskopavanja sprovodio je Muzej grada Beograda, pod rukovodstvom kustosa Zbirke za antiku Milorada Ignjatovića. Arheloškim iskopavanjem otkriveni su u početku ostaci kuća koje su srušene savezničkim bombardovanjem 1944. i antičke grobnice. Na površini grobnice nađena je kolenasta fibula iz 3. vek nove ere, fragmente keramike i bronzani novčić koji potiče iz 4. veka. Naišli su i na zaboravljeno naselje Beograda 17.-18.…
Read MoreBeogradski Gran Pri 1939. godine
Beogradski Gran Pri 1939. godine Država: Srbija Grad: Beograd Održana: 3. septembar 1939. Dužina kruga: 2,79 km Dužina trke: 139,55 km Rekord kruga: 1:04.03 Kraljevina Italija Tacio Nuvolari Broj krugova: 50 Beogradski Gran Pri ili Velika nagrada Beograda je poslednja automobilska trka ovog tipa održana pred Drugi svetski rat, 3. septembra 1939. Održana je pod pokroviteljstvom jugoslovenskog kralj Petra II. Trka je održana oko Kalemegdana. Trku je gledalo oko 50.000 gledalaca koji su se okupili u 11 časova kada su prvo održale tri motociklističke trke i četiri manje automobilske. Trke…
Read MoreOlimpijski stadion na Kalemegdanu
Olimpijski stadion na Kalemegdanu je bila ideja koja je nastala 1936. godine kada je Jugoslovenski olimpijski odbor podneo zahtev da se Olimpijada u Beogradu održi 1948. godine. U isto vreme Verner Marh projektovao Olimpijski stadion za XI Olimpijadu u Berlinu, pa je na poziv tadašnjeg predsednika Vlade Kraljevine Jugoslavije Milana Stojadinovića doputovao u Beograd maja 1938. godine. Nakon obilaska Beograda Verner Marh predlaže da se stadion napravi na Kalemegdanu ili ti tačnije u Donjem gradu. Ideju Vernera Marha podržalo je Ministarstvo građevine i on je sa svojim timom započeo projekat…
Read MorePark Diane Budisavljević u Beogradu
Park Diane Budisavljević u Beogradu Država: Srbija Grad: Beograd Opština: Stari grad Park Diane Budisavljević u Beogradu je park na obali Save, između Beton hale i Brankovog mosta. Prostor između Beton hale i Brankovog mosta ime je dobio 21. maja 2020. godine po Diani Budisavljević, humanitarki austrijskog porekla koja je tokom Drugog svetskog rata iz logora Nezavisne Države Hrvatske spasila 15.336 dece. U parku se nalazi Spomenik palim obalskim radnicima. Dodaci
Read MoreArheološko nalazište Antički Singidunum
Arheološko nalazište Antički Singidunum Država: Srbija Grad: Beograd Arheološko nalazište Antički Singidunum obuhvata lokalitete u opštinama Stari grad, Savski venac, Vračar, Palilula i Zvezdara. Arheološko nalazište Antički Singidunum obuhvata kastrum, civilno naselje i nekropole. Singidunum ( Beograd) je predstavljao važno strateško uporište, pa se često spominje da je u I veku bila stacionirana IV Flavijeva legija za čije potrebe je izgrađeno veliko utvrđenje ( kastrum) na današnjem platou Gornjeg grada Beogradske tvrđave. Otkriveni su mnogobrojni arheološki predmeti i ostaci profane, kultne i grobne arhitekture, skulpture, brojni epigrafski spomenici, keramika i…
Read MoreArheološko nalazište Agino brdo u Beogradu
Arheološko nalazište Agino brdo Država: Srbija Grad: Beograd Opština: Grocka Arheološki lokalitet Agino brdo prostire se na visokoj zaravni na obali Dunava pri izlasku iz Grocke. Na arheološkom lokalitetu Agino brdo nađeni su ostaci neolitskog naselja. Nađeni su i ostaci rimskih i slovenskih grobova, ali i nekropola iz vremena seobe naroda. Arheološko nalazište vezuje se za neolitska naselja Belo brdo u Vinči, Čaršija u Ripnju, Mali drum u Popoviću i Usek na Banjici. Veliki značaj ovog nalazišta je što se može pratiti kontinuitet od neolita, preko starijeg gvozdenog doba, rimskog…
Read MorePiramida u Knez Mihailovoj ulici
Piramida u Knez Mihailovoj ulici nalazi se isprеd zgradе Srpskе akadеmijе nauka i umеtnоsti postavljena jе 1995. gоdinе od strane Grada Bеоgrada. Na piramidi su navedene gеоgrafska dužina i širina tačkе na kоjоj sе nalazi piramida, pоtоm nadmоrska visina i ubrzanjе zеmljinе tеžе u tоj tački. Grad Bеоgrad nalazi sе na 44° 49’49” sеvеrnе gеоgrafskе širinе i 20°27’44” istоčnе gеоgrafskе dužinе i na nadmоrskоj visini оd 116,75 mеtara. Neki dovode u vezu piramidu ispred SANU sa masonskom ložom. Slična piramida stajala je nekada na zgradi Kapetan Mišinog zdanja (Rektorat Beogradskog…
Read MoreArheološki lokalitet Pionirski park u Beogradu
Arheološki lokalitet Pionirski park Država: Srbija Grad: Beograd Otkriven: 2003. Arheološko nalalzište Pionirski park otkriven je 2003. godine prilikom izgradnje podzemne garaže, Otkriveno je 15 rimskih grobova, četiri slobodno ukopana groba bez mogućnosti datovanja i jedan kameni sarkofag. Ovim otkrićem je potvrđeno da je lokalitet Pionirski park deo jugoistočne nekropole antičkog Singidunuma, na kojoj se sahranjivanje pokojnika obavljalo tokom 3. i 4. veka naše ere. Sve grobne konstrukcije izgrađene su od rimskih opeka, dimenzija 0,40 m x 0,27 m x 0,04 m, vezanih krečnim malterom, dok je unutrašnjost oblepljena hidrostatičkim…
Read MoreKiosk K67 – Crveni kiosk
Kiosk K67 je nastao 1966. godine koji je kreirao slovenački arhitekta i dizajner Saša J. Machtig. Pojavljuje se u različitim kombinacijama boja ( bela, žuta, plave, crvne) ali je crvena boja ostala njegov prepoznatljiv znak. Kiosci K67 su prestali sa proizvodnjom 1999. godine i do tada je proizvedeno oko 7.500 komada. Crveni kiosk, kako su ga zvali, ostao je prepoznatljiv simbol nekadašnje Jugoslavije i prodaja PKB viršli u zemički ali i kobasica. Ovakav vid prodaje nastao je na osnovu ideje tadašnjeg PKB koji je i raspisao konkurs za kiosk pod…
Read MoreZgrada Zadužbina Ilije M. Kolarca u Beogradu
Zgrada Zadužbina Ilije M. Kolarca u Beogradu Država: Srbija Grad: Beograd Adresa: Studentski trg 5 Građena: 1929-1932. Godine 1928. godine je raspisan konkurs za zgradu Kolarčevog narodnog univerziteta koja je trebala da se nalazi na Trgu Republike. Trebalo je da se gradi na prostoru Trga republike ( Pozorišnog trga) u delu između Makedonske i Francuske ulice. Na konkursu je pobedio arhitekta Andrej Papkov. Do realizacije nije došlo jer nije bila utvrđena tačna lokacija, pa je investitor odustao od gradnje. Samo godinu dana kasnije investitor počinje sa gradnjom na današnjoj lokaciji,…
Read MoreSpomen-česma Jasmini Jovanović u Beogradu
Spomen-česma Jasmini Jovanović u Beogradu Država: Srbija Grad: Beograd Opština Savski venac Spomen-česma Jasmini Jovanović nalazi se u parku „Lep izgled“ kod Mostarske petlje, između Ulice kneza Miloša i Sarajevske ulice u Beogradu. Česmu je podigla Gradska opština Savski venac 5. oktobra 2002. godine u spomen na drugu godišnjicu stradanja Jasmine Jovanović, aktivistkinje Demokratske stranke Srbije iz Miloševca kod Velike Plane. Poginula je tako što je pala pod točkove kamiona tokom demonstracija 5. oktobra 2000. godine. Na spomen-tabli koja se nalazi na česmu, stoji tekst: „Jasmina Jovanović (1961-2000), čitavu deceniju…
Read MoreNuklearna nesreća u Vinči
Nuklearna nesreća u Vinči ili Slučaj Vinča se dogodila 15. oktobra 1958. godine u poslepodnevnim časovima u Institutu za nuklearne nauke u Vinči kada je došlo do isticanja radioaktivnog materijala iz nuklearnog reaktora, prvog u tadašnjoj Jugoslaviji. Pokušano je tada da se napravi atomska bomba u strogoj tajnosti. Ozračeno šestoro mladih istraživača: Radojko Maksić, Roksanda Dangubić, Draško Grujić, Stjepko Hajduković, Živorad Bogojević i Života Vranić. Zahvaljujući akademiku Pavlu Saviću, i njegovim vezama u inostranstvu, uspeo je da ugovori da se ozračeni istraživači prebace u Pariz, u roku od 24 časa,…
Read More