Pre razvoja telegrafa, poruke između kontinenata putovale su brodovima i mogle su da budu na putu nedeljama. Razvoj električnog telegrafa tokom 19. veka promenio je tu situaciju.
Britanski pronalazači i naučnici razvili su prve uspešne telegrafske sisteme tokom 1830-ih i 1840-ih. Samuel Morze je 1844. poslao poznatu prvu poruku na svojoj telegrafskoj liniji između Vašingtona i Baltimora.
Ubrzo se pojavilo pitanje: može li se telegrafski kabl postaviti ispod mora?
Prvi podvodni kablovi postavljani su preko kraćih morskih prolaza, ali pravi izazov bio je povezati Evropu i Severnu Ameriku.
Britanski preduzetnik Cyrus Field organizovao je napore da se postavi transatlantski kabl. Posle nekoliko neuspešnih pokušaja, kabl je uspešno povezan 1858. godine.
Prva poruka preko Atlantika poslata je između kraljice Viktorije i američkog predsednika Džejmsa Bjukenana. Međutim, kabl je prestao da funkcioniše posle samo nekoliko nedelja.
Tek 1866. godine postavljena je trajna transatlantska telegrafska veza.
To je promenilo međunarodne komunikacije. Poruka koja je ranije putovala nedeljama sada je mogla da stigne preko okeana za nekoliko minuta.
Posledice su bile ogromne za diplomatiju, trgovinu, novinarstvo i finansije. Berze u različitim delovima sveta mogle su mnogo brže da razmenjuju informacije, a vlade su mogle gotovo trenutno da komuniciraju sa ambasadama i kolonijama.
Kasnije su telegrafske mreže postale globalne, stvarajući prvi pravi međunarodni komunikacioni sistem.
Pre interneta, telefona i satelita postojao je jedan veoma jednostavan princip: ako ste mogli da pošaljete električni signal kroz žicu, mogli ste praktično da skratite planetu.
