Kada je završena, Palata Albanija nije bila samo nova zgrada – bila je dokaz da Beograd ulazi u eru modernih evropskih metropola.
Na mestu današnje palate nekada se nalazila kafana „Albanija“, otvorena krajem 19. veka. Bila je jedno od poznatih mesta okupljanja Beograđana, ali je zbog urbanističkog razvoja grada odlučeno da bude uklonjena.
Izgradnja nove palate počela je 1938. godine, prema projektu arhitekata Branislava Jovinovića i Milana Sekulića.
Radovi su prekinuti tokom Drugog svetskog rata, ali su nastavljeni nakon oslobođenja Beograda 1944. godine.
Palata Albanija svečano je završena i otvorena 1940. godine (uz završne radove koji su nastavljeni tokom ratnog perioda), a sa visinom od oko 53 metra bila je prva prava višespratnica i najviša zgrada u Beogradu tog vremena.
Dobila je naziv po staroj kafani koja se nalazila na tom mestu, čime je sačuvala deo sećanja na stariji grad.
Tokom decenija postala je jedan od glavnih orijentira u centru Beograda. Njena lokacija između Terazija, Trga Republike i Knez Mihailove učinila ju je mestom preko kojeg su prolazile generacije Beograđana.
Posebno je zanimljivo da je u vreme kada je građena predstavljala veliki tehnički poduhvat. Korišćene su moderne armirano-betonske konstrukcije i savremena rešenja koja su tada bila retka u ovom delu Evrope.
Palata Albanija danas možda više nije najviša zgrada grada, ali ostaje simbol trenutka kada je Beograd počeo da se menja iz balkanske prestonice u moderni evropski grad.
