Opština Lazarevac

Opština Lazarevac

Država: Srbija

Grad: Beograd

Status: opština Beograda

Poštanski broj: 11550, 11553, 11554, 11555

Pozivni broj: 011

Registarska oznaka: BG

Lazarevac je opština i gradsko naselje i jedna od 17 opština u Beogradu.

  • Nalazi se otprilike 55 km udaljena od centra Beograda.
  • Površina opštine iznosi oko 389 km².
  • Obuhvata 34 naselja (prema nekim izvorima) i ima raznovrsan reljef — nizinske delove i brežuljkaste.
  1. Najstariji tragovi života

Područje današnjeg Lazarevca bilo je naseljeno još u praistoriji.
Arheološki nalazi iz neolita i rimskog perioda (keramika, novčići, oruđa) svedoče o kontinuiranom životu. U vreme Rimskog carstva, ovuda je prolazio važan put koji je povezivao Singidunum (Beograd) i Naissus (Niš). Na teritoriji opštine pronađeni su ostaci rimskih naselja, što govori o njenom strateškom značaju.

  1. Srednji vek – zemlja kneza Lazara

U srednjem veku ovo područje pripadalo je srpskoj državi kneza Lazara Hrebeljanovića, po kome će kasnije opština dobiti ime.
Legenda kaže da je upravo ovde knez Lazar boravio i okupljao vojsku pre Kosovske bitke, iako za to nema čvrstih dokaza. Ipak, ime Lazarevac (nastalo u 19. veku) izabrano je u čast kneza i njegovog mita o žrtvi i slobodi.

  1. Osmansko doba i Prvi srpski ustanak

Pod turskom vlašću područje Lazarevca bilo je deo Smederevskog sandžaka.
Stanovništvo se bavilo stočarstvom i zemljoradnjom, a naselja su bila mala i razuđena.
Tokom Prvog srpskog ustanka (1804–1813), u okolnim selima okupljale su se čete ustaničkih vojvoda. Posle sloma ustanka, mnogi žitelji su stradali ili izbegli, ali su se ubrzo vratili i obnovili svoja sela.

    1. vek – nastanak varoši Lazarevac

Kao zasebno mesto, Lazarevac počinje da se formira tek krajem 19. veka, kada je podignuta crkva Svetog Dimitrija (1898), a ubrzo potom i osnovna škola.
U to vreme, okolina je bila pretežno poljoprivredna, ali se već javljaju prvi tragovi industrije — naročito rudarstva u okolini Kolubare.
Ime Lazarevac zvanično je prihvaćeno 1889. godine.

  1. Prvi svetski rat – Kolubarska bitka

Lazarevac ima veliko mesto u srpskoj vojnoj istoriji zbog Kolubarske bitke (1914), jedne od najznačajnijih pobeda srpske vojske.
Na brdu iznad grada danas se nalazi Spomen-kosturnica srpskih i austrougarskih vojnika, podignuta 1925. godine. U njoj su sahranjeni posmrtni ostaci više od 40.000 vojnika.
Crkva Svetog Dimitrija u Lazarevcu, pod kojom se kosturnica nalazi, spada među najvažnije spomenike Prvog svetskog rata u Srbiji.

  1. Između dva rata

U međuratnom periodu Lazarevac je bio mirno varoško središte sa nekoliko stotina domaćinstava, pijacom, školom i zanatlijama.
Godine 1938. otkriveni su prvi značajniji slojevi uglja u okolini, čime počinje istorija rudnika Kolubara.

  1. Drugi svetski rat

Lazarevac je okupiran 1941. godine i bio je pod nemačkom upravom.
Tokom rata delovale su i partizanske i četničke jedinice, a narod je teško stradao.
Po oslobođenju 1944. godine, područje ulazi u sastav Narodne Republike Srbije.

  1. Period socijalističke izgradnje (1945–1990)

Nakon Drugog svetskog rata, Lazarevac doživljava industrijski preporod.
Osniva se Rudarski basen „Kolubara“, koji postaje jedan od najvećih energetskih centara u Jugoslaviji.
Izgradnjom rudnika i pratećih termoelektrana (kasnije TE „Kolubara“ i „Nikola Tesla B“) dolazi do masovnog naseljavanja i urbanizacije.
Lazarevac 1970-ih prerasta u modernu varoš sa razvijenom infrastrukturom, školama, sportskim objektima i kulturnim ustanovama.

  1. Savremeni period (1990–danas)

Od 2003. godine Lazarevac je gradska opština u sastavu Beograda.
Privreda se i dalje oslanja na rudarstvo i energetiku, ali raste i sektor usluga i trgovine.
Uprkos ekološkim izazovima zbog eksploatacije uglja, opština se razvija i ulaže u modernizaciju infrastrukture, puteva i kulturnih sadržaja.
Lazarevac danas ima više od 60.000 stanovnika i predstavlja spoj industrijskog centra i zelene oaze na obodu Beograda.

Dodaci