Most Mihajla Pupina predstavlja jedan od najvažnijih savremenih infrastrukturnih projekata u Beograd i ključnu vezu između Zemuna i Borče preko Dunava. Kao drugi veliki most preko Dunava u Beogradu, ovaj objekat je značajno promenio saobraćajnu sliku severnog dela grada i otvorio prostor za razvoj novih urbanih zona.
Danas je poznat kao Most Mihajla Pupina, ali je u ranoj fazi izgradnje bio široko nazivan „Kineski most“ zbog načina finansiranja i izvođenja radova.
Položaj i značaj u gradskoj mreži
Most je deo šire saobraćajne infrastrukture poznate kao Spoljna magistralna tangenta (SMT), koja ima zadatak da rastereti centar Beograda i poveže periferne zone grada.
Na zapadnoj strani most se povezuje sa:
- Zemunskim delom grada,
- ulicom T-6,
- Novom Galenikom.
Na istočnoj strani most izlazi u pravcu:
- Borče,
- Zrenjaninskog puta,
- dalje veze ka Pančevačkom putu.
Time je most postao direktna veza između severozapadnog i severoistočnog dela šireg beogradskog područja.
Prvi veliki most preko Dunava posle decenija
Pre izgradnje Mosta Mihajla Pupina, jedini veliki drumski most preko Dunava u Beogradu bio je Pančevački most.
Zbog rasta grada i razvoja naselja na levoj obali Dunava, postalo je jasno da jedan most više nije dovoljan. Saobraćajne gužve na Pančevačkom mostu bile su konstantne, a severni deo Beograda se ubrzano širio.
Pupinov most je zato zamišljen kao strateški infrastrukturni projekat koji treba da:
- rastereti postojeće saobraćajne tokove,
- poveže nova naselja sa centrom grada,
- ubrza razvoj leve obale Dunava.
Finansiranje i međunarodna saradnja
Projekat mosta bio je jedan od prvih velikih infrastrukturnih poslova u Srbiji koji je realizovan uz značajno učešće kineskih partnera.
Izgradnja je finansirana kombinacijom:
- kredita kineske banke „Eksim“,
- sredstava Republike Srbije.
Kreditni aranžman predviđao je:
- ukupnu vrednost oko 170 miliona evra,
- učešće Srbije oko 25,5 miliona evra,
- kineski kredit oko 144,5 miliona evra,
- fiksnu kamatu i višegodišnji rok otplate.
Glavni izvođač radova bila je kineska kompanija China Road and Bridge Corporation, uz obavezu da se deo materijala i radova realizuje u saradnji sa domaćim preduzećima.
Izgradnja mosta (2011–2014)
Radovi na mostu zvanično su počeli 2011. godine, nakon višegodišnjih priprema i projektovanja.
Tokom izgradnje:
- podizani su masivni stubovi u koritu Dunava,
- montirani čelični rasponi,
- formirane pristupne saobraćajnice,
- postavljeni sistemi za bezbednost i rasvetu.
Jedan od ključnih trenutaka bio je spajanje konstrukcije 2014. godine, kada je izliven poslednji deo betona i time završen glavni građevinski deo mosta.
Most je građen u izuzetno dinamičnom ritmu, uz prisustvo velikog broja inženjera i radnika iz Srbije i Kine, što ga čini jednim od najbrže realizovanih velikih infrastrukturnih projekata u tom periodu.
Otvaranje i imenovanje mosta
Most je zvanično otvoren 18. decembra 2014. godine.
U početnoj fazi projektovanja i gradnje bio je neformalno poznat kao „Kineski most“, zbog kineskog finansiranja i izvođenja radova.
Međutim, 24. oktobra 2014. godine Skupština grada Beograda odlučila je da most dobije ime po srpskom naučniku Mihajlo Pupin.
Ovo imenovanje imalo je simboličan značaj:
- povezivanje modernog infrastrukturnog projekta sa naučnim nasleđem Srbije,
- isticanje Pupina kao globalno priznatog naučnika,
- simbol spajanja tradicije i savremenog razvoja.
Tehničke karakteristike
Most Mihajla Pupina je jedan od najvećih mostova u Srbiji po dimenzijama i kapacitetu.
Osnovne karakteristike:
- dužina: oko 1.482 metra,
- širina: 29,1 metar,
- visina: 22,8 metara,
- 6 kolovoznih traka,
- pešačko-biciklističke staze sa obe strane,
- veliki centralni raspon za prolaz rečnog saobraćaja.
Pristupne saobraćajnice protežu se preko 20 kilometara, što most čini delom šire regionalne infrastrukture, a ne samo gradskim objektom.
Uticaj na Beograd i razvoj severa grada
Izgradnja mosta imala je snažan uticaj na razvoj severnih delova Beograda.
Najvažniji efekti:
- smanjenje opterećenja Pančevačkog mosta,
- brže povezivanje Zemuna i Borče,
- ubrzani razvoj naselja na levoj obali Dunava,
- povećanje investicija u severni Beograd.
Most je postao ključna tačka širenja urbanog prostora ka Vojvodini i industrijskim zonama.
Savremeni značaj
Danas je Most Mihajla Pupina jedan od najvažnijih infrastrukturnih objekata u Beogradu. On nije samo saobraćajna veza, već i simbol savremene urbanizacije i međunarodne saradnje.
Kao i Brankov most u centru grada, Pupinov most je postao nova „tačka širenja“ Beograda — ali na njegovom severnom, dunavskom pravcu.
U širem urbanom smislu, on predstavlja prelaz između:
- starog urbanog jezgra,
- i novih, planski građenih naselja leve obale Dunava.
Zaključak
Most Mihajla Pupina je mnogo više od inženjerskog objekta. On je rezultat savremenih infrastrukturnih potreba, međunarodne saradnje i urbanog širenja Beograda.
Od neformalnog „Kineskog mosta“ do mosta koji nosi ime jednog od najvećih srpskih naučnika, ovaj objekat pokazuje kako savremeni Beograd povezuje istoriju, politiku i razvoj u jednu kontinuiranu priču o rastu grada.
Foto: Ilustracija/ A.M
