Evropski parlament usvojio je Rezoluciju o Srbiji sa 468 glasova za, 116 protiv i 79 uzdržanih, uz poruku da napredak Srbije na evropskom putu zavisi od stvarnog sprovođenja reformi, a ne samo od njihovog formalnog usvajanja.
U dokumentu se ocenjuje da Srbija i dalje deklarativno ističe članstvo u Evropskoj uniji kao svoj strateški cilj, ali da se takvo opredeljenje često ne vidi kroz konkretne političke poteze i rezultate.
Napredak uslovljen reformama
Evropski parlament navodi da postoji dugotrajan raskorak između usklađivanja domaćih propisa sa evropskim zakonodavstvom i njihove primene u praksi. Upravo taj jaz, prema oceni poslanika, usporava evropske integracije Srbije.
Posebno se ističe da dalji napredak u pristupnim pregovorima zavisi od merljivih rezultata u oblastima vladavine prava, slobodnih i poštenih izbora, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, nezavisnosti pravosuđa, slobode medija, reforme javne uprave i jačanja demokratskih institucija.
U rezoluciji se naglašava i da svaka država kandidat mora biti ocenjivana isključivo prema sopstvenim rezultatima, bez povezivanja njenog procesa pristupanja sa drugim zemljama.
Moguće posledice po evropsko finansiranje
Poslanici Evropskog parlamenta smatraju da bi Evropska komisija trebalo da prilagodi finansijsku podršku Srbiji ukoliko dođe do ozbiljnog usporavanja ili nazadovanja u sprovođenju reformi.
Istovremeno podsećaju da je normalizacija odnosa sa Kosovom jedan od ključnih uslova za korišćenje sredstava iz evropskog Plana rasta i reformi za Zapadni Balkan.
Kritike zbog spoljnopolitičkog kursa
U rezoluciji se izražava zabrinutost zbog nastavka bliskih odnosa Srbije sa Rusijom, ali i zbog produbljivanja saradnje sa Kinom u oblasti bezbednosti i odbrane.
Evropski parlament ponavlja da je potpuno usklađivanje sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom Evropske unije, uključujući sankcije prema Rusiji, jedan od osnovnih uslova za članstvo.
Politička kriza i protesti
Veliki deo izveštaja posvećen je unutrašnjoj političkoj situaciji u Srbiji. Poslanici ocenjuju da je zemlja suočena sa produbljivanjem političke krize, dok kao najbolje rešenje vide održavanje slobodnih i poštenih izbora uz punu primenu preporuka ODIHR-a.
U dokumentu se navodi da su tokom višemesečnih protesta, koji traju od novembra 2024. godine, demonstranti, aktivisti i novinari bili izloženi različitim oblicima pritisaka, uključujući, kako se navodi, prekomernu upotrebu sile, proizvoljna privođenja, zastrašivanje i politički progon.
Evropski parlament poziva na nezavisnu i transparentnu istragu svih navoda o policijskom nasilju, nezakonitom nadzoru demonstranata i drugim mogućim zloupotrebama, kao i na odgovornost svih koji su eventualno prekršili zakon.
Osvrt na protest od 15. marta
Usvojenim amandmanima Evropski parlament izražava žaljenje zbog, kako se navodi, pokušaja da se učesnici protesta održanog 15. marta 2025. godine u Beogradu lažno optuže za simuliranje upotrebe akustičnog oružja.
Poslanici su takođe osudili optužbe usmerene prema pojedinim članovima Evropskog parlamenta da su širili dezinformacije o tom događaju, ocenjujući da je korišćenje straha radi gušenja građanskog neslaganja nespojivo sa osnovnim vrednostima Evropske unije.
Kritike anti-EU retorike
U rezoluciji se navodi da je podrška građana Srbije članstvu u Evropskoj uniji na niskom nivou, što se delom pripisuje dugogodišnjem anti-EU narativu koji, prema oceni Evropskog parlamenta, plasiraju pojedini mediji pod kontrolom vlasti, ali i pojedini državni funkcioneri.
Zbog toga Evropski parlament poziva Evropsku uniju da intenzivira saradnju sa organizacijama civilnog društva u Srbiji kako bi se ojačala demokratska otpornost i suzbile hibridne pretnje.
Kosovo i Banjska
Rezolucija ponavlja stav da normalizacija odnosa Beograda i Prištine ostaje sastavni deo evropskog puta Srbije.
Evropski parlament poziva na punu primenu Briselskog i Ohridskog sporazuma, kao i na procesuiranje odgovornih za napad u Banjskoj iz 2023. godine, uz posebno pominjanje Milana Radoičića, za koga se navodi da do sada nije izveden pred sud.
Odbacivanje tvrdnji o „obojenoj revoluciji“
Evropski parlament odbacuje tvrdnje pojedinih zvaničnika Srbije da su Evropska unija i njene države članice učestvovale u organizovanju studentskih protesta sa ciljem izazivanja „obojene revolucije“.
U dokumentu se takođe osuđuje proterivanje pojedinih državljana država članica EU koji su javno podržali studentske proteste, kao i navodi da se Hrvatska mešala u lokalne izbore održane u Srbiji tokom 2026. godine.
Izveštaj obuhvatio događaje iz 2025. i početka 2026.
Usvojeni izveštaj odnosi se pre svega na događaje tokom 2025. godine, ali uključuje i novije političke okolnosti, među kojima je i poseta delegacije Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta Srbiji od 22. do 24. januara 2026. godine.
Na kraju dokumenta Evropski parlament još jednom poručuje da evropska perspektiva Srbije ostaje otvorena, ali da će dalji napredak zavisiti od konkretnih rezultata u sprovođenju reformi, jačanju demokratskih institucija, usklađivanju spoljne politike sa Evropskom unijom i ostvarivanju napretka u dijalogu sa Prištinom.
