Godišnjica ubistva premijera Zoran Đinđić ponovo je otvorila staro političko pitanje koje pokušava da se umanji: šta je zapravo urađeno tokom njegove vlade od 2001. do 2003. godine i kakav je bio njen stvarni politički i društveni učinak. Izjava predsednika Srbije Aleksandar Vučić na Radio-televizija Srbije, u kojoj je postavio pitanje „a šta je urađeno u te tri godine“, izazvala je burne reakcije upravo zato što je istorijska ocena da su rezultati tog perioda merljivi i vidljivi.
Kontekst izjave
Gostujući na RTS-u, Vučić je rekao da je ubistvo premijera ogromna tragedija za državu, ali je istovremeno doveo u pitanje konkretne političke rezultate njegove vlade. On je naveo da Srbija u tom periodu „nije ništa posebno izgradila“ i da nije jasno koji su bili ključni rezultati.
„Ja sam pristojan čovek. Ne želim da govorim o političkim razlikama i posebno mi je teško da budem čak i delimično neučtiv u svom odgovoru, a govoriti o čoveku koji je stradao na današnji dan, u suprotonom ne bih govorio ono što je moje mišljenje. Dakle, naravno, ogromna tragedija, ogromna tragedija za zemlju kada vam predsednik Vlade bude ubijen. Što se tiče političkog delovanja, postoje stvari koje su bile relativno dobro rađene i postoje mnoge stvari koje su bile veoma loše rađene. I to nikada nisam krio i to i danas mislim“, rekao je pa nastavio:
„I ja vas da pitam, a šta su to bili rezultati u te tri godine, sem što smo ostali bez zajedničke države i pretvarali se u državnu zajednicu, da bi nam se posle Crna Gora otcepila. Osim što ništa nismo izgradili i posebno uradili…“.
Na kosntataciju voditelja emisije da je Zoran Đinđić preuzeo razorenu zemlju, te da je bio predsedik Vlade tek dve i nešto godine, Vučić je nastavio…
„Još mi niste rekli koji je bio naročit rezultat. To je bio čovek obrazovan, velike energije, nema nikakve sumnje naravno da je to velika šteta i velika nesreća za našu zemlju“, rekao je Vučić, pa dodao:
„Ne znam kako bi se odvijalo u budućnosti, osim što mislim da bi koliko 2004. već izgubio izbore. Tako da pitanje kako bi to se odrazilo na političke stranke ne mislim da je od posebnog značaja. Razume se da je on od lidera DOS-a, uz Vojislava Koštunicu bio ključni, da je nosio sve to, ali je došao kao velika nada posle toga Boris Tadić, podsetiću vas, i kao pobednik na predsedničkim izborima samo godinu dana kasnije. Druga je stvar što ni tu nismo mogli da vidimo mnogo politike, mnogo planova, mnogo programa i nismo mogli da vidimo mnogo rezultata. I nije pitanje da li možete da promenite lice zemlje za dve godine, ne možete. Ne možete ni za 50. Ali možete mnogo toga da uradite čime možete da se pohvalite“.
Ovakva ocena posebno je odjeknula jer je izrečena na dan kada se obeležava godišnjica atentata na premijera koji je ubijen 12. marta 2003. godine ispred zgrade Vlade Srbije.
Ključni rezultati vlade Zorana Đinđića
Period od 2001. do 2003. bio je vreme brzih i dubokih promena posle pada režima Slobodan Milošević i političkog zaokreta koji je donela koalicija Demokratska opozicija Srbije. Vlada je nasledila razorenu ekonomiju, međunarodnu izolaciju i urušene institucije.
Najvažniji rezultati tog perioda obično se grupišu u nekoliko oblasti:
1. Povratak Srbije u međunarodne institucije
Jedan od prvih poteza bio je izlazak zemlje iz izolacije. Tadašnja Savezna Republika Jugoslavija obnovila je članstvo u ključnim međunarodnim organizacijama:
- Ujedinjene nacije
- Međunarodni monetarni fond
- Svetska banka
- Savet Evrope
To je otvorilo vrata međunarodnim kreditima, donacijama i ekonomskom oporavku.
2. Stabilizacija ekonomije
Makroekonomski pokazatelji pokazivali su brzi oporavak:
- Prosečna plata porasla je sa oko 35 evra 2000. na oko 164 evra početkom 2003.
- Inflacija je smanjena sa preko 100% na jednocifren nivo.
- Privredni rast zabeležen je već 2001. godine.
- Donatorska konferencija 2001. donela je oko 1,28 milijardi dolara pomoći.
Uz to su otpisani veliki delovi spoljnog duga kroz sporazume sa Pariskim klubom poverilaca.
3. Obnova državnih institucija
Nakon promena 2000. godine započeta je reforma bezbednosnog i pravosudnog sistema.
- smenjen je šef državne bezbednosti
- uhapšeno je više visokih funkcionera iz prethodnog režima
- formirane su Uprava za borbu protiv organizovanog kriminala i Žandarmerija
- donet je zakon protiv organizovanog kriminala
To je bio pokušaj razbijanja struktura koje su nastale tokom devedesetih.
4. Reformisanje medija i univerziteta
Ukidanje represivnog Zakona o informisanju iz 1998. otvorilo je prostor slobodnijim medijima.
Istovremeno je ukinut i sporni zakon o univerzitetu koji je omogućavao političku kontrolu nad fakultetima, a akademska zajednica je dobila veću autonomiju.
5. Socijalne i ekonomske mere
Vlada je pokušala da stabilizuje socijalni sistem:
- isplaćene su zaostale penzije i socijalna davanja
- povećane plate u prosveti i pravosuđu
- započeto vraćanje stare devizne štednje građanima
6. Infrastrukturа i energetika
U tom periodu obnovljeno je više stotina kilometara puteva, stabilizovan elektroenergetski sistem i ukinute višegodišnje restrikcije struje.
Atentat koji je prekinuo reforme
Reformski proces naglo je prekinut atentatom 12. marta 2003. godine. Snajperskim hicima ispred zgrade Vlade ubijen je premijer Srbije, što je kasnije povezano sa organizovanim kriminalom i delovima bezbednosnih struktura.
Ubistvo je izazvalo vanredno stanje i akciju „Sablja“, tokom koje su uhapšene hiljade ljudi povezanih sa kriminalnim grupama.
Nasleđe i političke rasprave
Dve decenije kasnije, nasleđe vlade Zorana Đinđića ostaje predmet političkih polemika njegovih političkih protivnika. Jedni ga vide kao lidera koji je započeo modernizaciju države i otvaranje ka Evropi, dok drugi smatraju da su reforme bile nedovoljno stabilne ili prebrze. Zaboravljajući činjenicu da je nasledio razorenu drćavu u svim aspektima nakon pada režima Slobodana Miloševića pod strankama SPS-a i JUL-a.
Ipak, većina istoričara se slaže da je period 2001–2003 bio jedna od najintenzivnijih faza političke i ekonomske transformacije Srbije posle raspada Jugoslavije.
Detaljniji spisak 2001-2003
- Obnovljeno članstvo SRJ u UN, MMF, Svetskoj banci, Savetu Evrope.
- Prosečna plata, sa 35 evra u 2000, porasla do 164 evra u februaru 2003. godine.
- Isplaćene zaostale penzije (kasnile 2 meseca), dečiji dodaci (24 meseca), naknade za materijalno obezbeđenje porodice (26 meseci), penzije zemljoradnicima (36 meseci).
- Inflacija sa zatečenih 113% u 200. oborena na 8% do 2003.
- Otpisano 70% kamata na dugove za struju. Za nekoliko meseci su potpuno ukinute restrikcije.
- Na donatorskoj konferenciji za SRJ prikupljeno 1,28 milijardi dolara (jun 2001).
- Budžet 2000. 65 milijardi dinara.
- Budžet za 2003. 261,5 milijardi dinara.
- Privredni rast u 2001. 5,6%, u 2002. godini 3,9%.
- Odmah po preuzimanju Vlade smenjen Radomir Marković, bivši načelnik Resora Državne bezbednosti.
- Lišen slobode Slobodan Milošević.
- Obnovljeno 800 km puteva
- Uhapšeni Dragoljub Milanović (gen. dir. RTS), Radomir Marković (bivši šef DB), Branko Đurić (bivši šef beogradske policije), Milan Radonjić (šef beogradskog DB).
- Smanjene zbirne stope socijalnih doprinosa sa 105% na 71,8%.
- Stopa poreza na dobit smanjena sa 20% na 14%.
- Stopa poreza na dohodak na prihode od samostalne delatnosti snižena na 14%.
- Ukinut zloglasni Zakon o informisanju iz 1998. godine ( kada je donet zakon ministar Aleksandar Vučić), kojim je bivši režim kažnjavao nezavisne medije. Isplaćeno 11,5 miliona dinara simboličke odštete medijima.
- Imenovan novi UO RTS Za predsednika izabran Dejan Mijač, za generalnog direktora Aleksandar Crkvenjakov. Bojana Lekić postala glavni urednik
- Ukinut represivni Zakon u univerzitetu. Imenovani novi dekani i rektori na univerzitetima uz saglasnost naučno-nastavnih veća.
- Usvojen Zakon o vraćanju dela nadležnosti Vojvodini oduzetih tokom Miloševićeve vlasti.
- 20.2001.godine školska godina je, posle 10 godina, počela bez obustave nastave
- Plate prosvetnim radnicima povećane su sa 30€ (2000) na 205€ (2002).
- Povećane plate u pravosuđu. Plata u januaru 2001. bila je 170€. Na kraju 2002. iznosila je 600€.
- Počele reforme školstva i pravosuđa.
- Dodeljeno prvih 1.000 stipendija za mlade talente iz cele zemlje.
- Prvi susret jednog srpskog premijera i američkog predsednika
- MMF odobrio trogodišnji stand-by aranžman u iznosu od 829 miliona dolara (ključan za otpis duga prema Pariskom klubu poverilaca).
- Pariski klub otpisao Jugoslaviji 66% duga, što predstavlja najveći otpis duga jednoj zemlji u poslednjih 50 godina (novembar 2001).
- Potpisan Ugovor o prvoj tranši pomoći EU (150,8 miliona €) u 2001. godini.
- Evropska komisija dala 34,4 miliona € pomoći Srbiji (2001).
- Tokom 2001. potpuno eliminisano crno tržište naftnih derivata. Tokom 90-ih gorivo u Srbiji se prodavalo na ulici.
- Uređeno i normalizovano tržište cigareta i zaustavljen masovni šverc iz 90-ih.
- Ukinute sve izvozne kvote, koje su bile izvor korupcije tokom 90-ih.
- Konsolidovani EPS i NIS.
- 2001.godine rast poljoprivredne proizvodnje iznosio 25%.
- Otvoreni prvi hipermarketi
- Nastavljena izgradnja Hrama Svetog Save, posle višedecenijske pauze. Postavljeno 49 zvona, a novembra 2002. godine organizovana donatorska večera na kojoj je prikupljeno 82 miliona dinara za završetak hrama. I Hram Svetog Save otvorio svoja vrata za posetioce.
- Ukinuta smrtna kazna.
- Počelo vraćanje stare devizne štednje.
- Nakon ulaska združenih snaga bezbednosti vraćen suverenitet nad teritorijom Kopnene zone bezbednosti i stabilizovane opštine (Bujanovac, Preševo, Medveđa). Broj terorističkih napada pre ove operacije prosečno je mesečno iznosio 136
- Formirane Uprava za borbu protiv organizovanog kriminala i Žandarmerija.
- Donet zakon o borbi protiv organizovanog kriminala.
Izvor: Beogradske vesti/ Nova S
