Nakon što je vlast usvojila leks specijalis kojim se omogućava rušenje zgrada Generalštaba u Beogradu, a potom i zatražila „autentično tumačenje“ člana 9. istog zakona — tumačenje koje, po rečima stručnjaka, praktično poništava zaštitu nad još oko petnaest objekata u području između Svetozara Markovića i Sarajevske, uključujući i zgradu Vlade Srbije — činilo se da je pravno-institucionalni teren za radikalne zahvate već pripremljen.
Ubrzo zatim stigle su i smene u policiji, najavljene kao deo „reorganizacije“, ali doživljene kao nastavak centralizacije moći u sektorima bezbednosti.
A onda je došlo i ono što je, tiho, ali uporno, najavljivano.
Poslanicima Skupštine Srbije jutros je dostavljen Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o Vojsci Srbije. Promene se na prvi pogled odnose samo na jedan član — član 19 — ali je suština tog člana toliko krupna da menja jednu od ključnih tačaka civilno-vojnih odnosa u Srbiji.
Do sada je u zakonu stajalo da „Načelnik Generalštaba i starešine Vojske Srbije komanduju i rukovode Vojskom Srbije u skladu sa zakonom i aktima komandovanja pretpostavljenih“.
Novi tekst glasi:
„Načelnik Generalštaba komanduje vojskom u skladu sa zakonom i odlukama predsednika Srbije.“
Tako se rečenica „Načelnik Generalštaba i starešine Vojske Srbije komanduju i rukovode Vojkom Srbije u skladu sa zakonom i aktima komandovanja pretpostavljenih“, menja tako da „načelnik Generalštaba komanduje vojskom u skladu sa zakonom i odlukama predsednika Srbije„.
