Kult Svetog Haralampija u srpskoj tradicionalnoj kulturi predstavlja slojevitu pojavu u kojoj se prepliću hrišćanska pobožnost, kolektivno iskustvo epidemija i arhaični obrasci magijsko-zaštitnih praksi. Kao svetitelj koji je u crkvenom predanju postradao početkom III veka, u narodnoj svesti oblikovan je prvenstveno kao gospodar bolesti i zaštitnik od zaraznih pošasti, naročito kuge. Svetitelj kao „gospodar bolesti“ U usmenom predanju zabeleženom u različitim krajevima Srbije, Haralampije se zamišlja kao starac koji „drži kugu u lancima“ ili je „zaključava u kazanu“. Ovakve predstave imaju duboko simboličko značenje: bolest se personifikuje i podvodi pod…
Read MoreДан: 23. фебруар 2026.
Sveštenomučenik Haralampije
Sveštenomučenik Haralampije bio je episkop u gradu Magneziji (u Maloj Aziji) i jedan od najpoštovanijih ranohrišćanskih mučenika. Postradao je za veru u Hrista početkom III veka, u vreme progona hrišćana pod rimskim carem Septimije Sever. Život i stradanje Haralampije je bio episkop Magnezije i u dubokoj starosti – prema predanju imao je više od sto godina – izveden je pred sud zbog propovedanja hrišćanske vere. Uprkos teškim mukama i mučenjima, nije se odrekao Hrista. Njegova postojanost zadivila je mnoge, pa su neki od prisutnih vojnika i sudija poverovali u Hrista…
Read MoreDruštvena Bogoslovsko-učiteljska škola
Društvena Bogoslovsko-učiteljska škola, poznata i pod nazivom Svetosavska večernja bogoslovsko-učiteljska škola, osnovana je 1890. godine u Beogradu pod okriljem Društvo Svetog Save. Iako je radila svega nekoliko meseci – od januara do 23. avgusta 1891. godine – ova ustanova predstavlja značajan primer institucionalizovanog spoja prosvetne, crkvene i nacionalne politike u Kraljevini Srbiji krajem XIX veka. Cilj ovog rada jeste da se škola analizira u širem istorijskom i političkom kontekstu, sa posebnim osvrtom na njen nastavni program, unutrašnju organizaciju, ideološke osnove i razloge kratkog trajanja. I. Istorijsko-politički kontekst Kraj XIX veka…
Read More