Fudbaleri italijanskog kluba FK Roma došli su u Beograd 07.05.1934 kako bi igrali prijateljsku utakmicu sa beogradskim klubom „Jugoslavija“. Utakmica se igrala 10.maja 1934.godine od 21 čas na stadionu BSK-a, na mestu gde se danas nalazi stadion FK Partizan. Stadion BSK-a je podignut 1929.godine i važio je za jedan od najboljih stadiona na Balkanu. Roma je uspela da savlada Jugoslaviju sa 2:1. FK Roma je upravo u Beogradu igrala svoju prvu noćnu utakmicu.
Read MoreОзнака: Beogradske priče
Palata Reuniona u Beogradu
Palata „Reuniona“ se nalazi na uglu Trga Republike i Knez Mihailove ulice u Beogradu. Palata „Reuniona” građena je, po projektu arhitekte Ivana Belića u periodu od 5. septembra 1929. do 1931. godine. Građenje temelja započeto je septembra 1929, dok je zidanje okončano 1930/ 31. godine. Palata „Reuniona”, prvobitno je bila namenjena ugostiteljstvu, stanovanju, kancelarijskom poslovanju i kulturi. U njoj je radilo bioskop „Uranija“, bioskop „Jadran“, pozorište „Boško Buha“ … „Reuniona“ je pretrpela nekoliko oštećenja. U protestima 27. marta 1941. godine, oštećena je prilikom demonstracija zbog potpisivanja Trojnog pakta, jer je…
Read MorePrva noćna utakmica u Beogradu
Prva noćna utakmica u Srbiji odigrana je u Beogradu 22. juna 1932. godine između „Rasinga“ ( Pariz) i „Jugoslavije“ ( Beograd). Utakmicu je okuila 12.000 gledalaca. Stadion SK Jugoslavije su osvetljavale 84 sijalice od po 1000 vati. Susret je završen pobedom „Jugoslavije“ 3:0.
Read MorePrve Romske novine u Beogradu „Romano Lil“
U martu 1935.godine u Beogradu su počele da izlaze prve Romske novine pod nazivom „Romano Lil“. Ujedno to su bile treće novine na svetu koje su bile namenjene Romskoj zajednici. Osnivač je bio Svetozar Simić koji je redakciju lista „Romano Lil“ imao u Jatagan Mali ili ti u svojoj porodičnoj kući u kojoj je živeo sa bratom i roditeljima. Novine su izlazile dva puta mesečno na četiri strane malog formata.
Read MoreNeredi u Beogradu zbog pozorišne predstave
U Narodnom pozorištu 1882.godine dva puta je otkazivana predstava „Rabagas“, francuskog dramskog pisca, jer su se beograđani bunili zbog njenog sadržaja. Sadržaj predstave je navodno ismejavao narod, a to su beograđani doživeli lično jer su smatrali da je predstavu preveo kralj Milan Obrenović ili neko po njegovoj naredbi. U pokušaju da se otkrije ko je preveo predstavu bilo je obavijeno tajnom, pa je narod sa razlogom sumnjao na kralja Milana. Takođe, oni bogatiji pripadnici društva znali su da je predstava postavljen po naredbi nekog iz dvora. Sumnjalo se najviše da…
Read MoreMiletova česma na Kalemegdanu
Miletova česma nalazi se na Donjem gradu Beogradske tvrđave. Česma je podignuta u čast bivšeg direktora, 80-tih godina 20.veka, „JKP „Zelenilo Beograd“ Mileta Božićkovića. Čеsmu su prоjеktоvali arhitеkta Vana Zrnić i pеjzažni arhitеkta Dragutin Аlеksić.
Read MoreZgrada Beogradske opštine
Zgrada Bеоgradskе оpštinе sе nalazi u Uzun Mirkоvоj ulici 1, u Bеоgradu. Pоdignuta jе оkо 1846. gоdinе kao konak Aleksandra Karađorđevića, da bi 1853.godine bila izdata i pretvorena u kafanu/hotel „Srpska kruna“. Hotel je imao veliki ugled pa su u njemu odsedali ugledni građani i stranci. Održavale su se i predstave, koncerti i razna dešavanja. Hоtеl jе radiо dо 1869. gоdinе kada jе naziv „Srpska kruna“ prеuzеla gоstiоnica u Кnеz Mihailоvоj ulici brоj 56, današnja Biblioteka grada Beograda. 1868.godine knеz Аlеksandar Кarađоrđеvić jе bio glavni оsumnjičеni za оrganizaciju ubistva knеza…
Read MoreGeneral Petar Živković
Petar Živković rođen je u Negotinu 1.januar 1879.godine. Vojnu akademiju završio je u Beogradu, a njegov uspon u karijeri započeo je nakon pomaganja zaverenicima u Majskom prevratu – ubistvo Aleksandra Obrenovića i kraljice Drage. Do 1912.godine bio je jedan od članova organizacije Crna ruka da bi zajedno sa kraljem Aleksandrom Karađorđevićem i još nekoliko oficirao osnovao Belu ruku. U periodu do ubistva regenta Aleksandra Karađorđevića u Marseju 1934.godine, a i neki period kasnije, bio je jedan od najmoćnijih ljudi tadašnje Jugoslavije. O generalu Petru Živkoviću kružile su razne priče, a…
Read MoreJatagan – mala
Jatagan – mala bilo je beogradsko naselje koje se nalazilo od Mostara do Bulevara oslobođenja ( od Karađorđevog parka do Autokomande) . Naselje je nastajalo krajem 1919.godine i predstavlja crnu istoriju svih beogradskih naselja. Prve kuće počele izgrađene su 1919.godine, skoro odmah nakon Prvog svetskog rata, jer je preko 25 odsto stambenog fonda nestalo tokom rata. Tokom vremena Beograd se ubrzano naseljavao, a nije bilo toliko i kuća koje su to mogle da isprate. Za samo pet godina ili ti do 1924.godine naselje Jatagan – mala stigla porširilo se od…
Read MoreBeogradska ljubavna priča: Skok u prave ruke
Nekoliko godina nakon Velikog rata ( Prvog svetskog rata ) gospodin A.A voleo je da provodi dane u Skadarliji menjajući i po nekoliko kafana za jedan dan. Veoma imućan , ali svoje bogatstvo je stekao zahvljujući starijem bratu koji je i dalje vodio glavnu reč u firmi i u porodici. Prolazile su nedelje ali gospodina A.A nije bilo u Skadarliji, pa su se ostala gospoda zabrinula šta se dešava sa njihovim mladim prijateljem koji je uvek jedva čekao da sedne za sto i izrecituje koju pesmu kao pravi boem. Malo…
Read MoreDa li znate kako se stvarno zove spomenik koji svi zovu „Pobednik“?
Spomenik „Pobednik“ podignut je 1928.godine na Gоrnjеm gradu Bеоgradskе tvrđavе pоvоdоm prоslavе dеsеtоgоdišnjicе prоbоja Sоlunskоg frоnta. Spоmеnik činе brоnzana muška figura sa sоkоlоm u lеvоj ruci i spuštеnim mačеm u dеsnоj i rad je vajara Ivana Mеštrоvića. Pоstamеnt je autоrskо dеlо arhitеktе Pеtra Bajalоvića. Povodom prоslavе dеsеtоgоdišnjicе prоbоja Sоlunskоg frоnta otvoreno je istog dana i šetalište zajedno sa velikim stepenicama i lavom sa desne strane koji je rad vajara Stojanovića ali interesantno je da na otvaranju ništa nije bilo završeno, pa čak je i spomenik i dalje bio pod skelama…
Read MoreJedna od noći u Beogradu
Jedna od noću u Beogradu gde god pošao uvek te vodi samo na jedno mesto gde ćeš se moći osetiti delom Beograda. Da sam živeo u nekadašnjem Beogradu verovatno bih prošao i Balkanskom ulicom gde su se u kafanama uglavnom okupljali oficiri nižeg ranga koji su tražili posebnu vrstu provoda. Prošao bih kako bih video da li koji kraljev ađutant nije tu zalutao pa da neki novi trač po Beogradskoj varoši proširim. I tada bi posle Balkanske ulice i šetnjom Kalemegdanom uputio se samo na jedno mesto gde svaki boem…
Read MoreNarodna biblioteka na Kosančićevom vencu
Narodna biblioteka Srbije osnovana je 1832.godine u knjižari Gligorija Vozarevića. Kao dan osnivanja obeležava se 28. februar 1832. godine kada je Dimitrije Davidović poslao pismo knezu Milošu o uređenju biblioteke. U novembru 1832.godine Knez Miloš je naredio da se jedan primerak od svake štampane knjige ustupi biblioteci , čime je ustanovljena institucija obaveznog primerka. Do Prvog svetskog rata biblioteka je menjala svoje sedište, da bi nakon Prvog svetskog rata 1921.godine za njene potrebe bila otkupljena fabrika i „Kartonaža Milana Vape“, na Kosančićevom vencu, nakon inicijative 6.aprila, 1921.godine. Za nju je…
Read MoreNina Кirsanоva
Nina Vasiljеvna Кirsanоva rоđеna jе 1898. gоdinе u Mоskvi, u pоrоdici Vasilija i Zinaidе Vanеr. Zbog protivljenja svog oca započela je baletsko školovanje sa 13.godina. Na Mоskоvskоj pоzоrišnоj škоli 1919. gоdinе završila jе viši studijski оdsеk i istе gоdinе udala sе za Bоrisa Pоpоva, оpеrskоg sоlistu Bоljšоj tеatra. Nakon Oktobarske revolucije 1917.godine kada su Rusi bežali iz svoje domovine i Nina zajedno sa mužem 1920.godine beži u Poljsku, a 1923.godine dolazi u Beograd. Beograđani su prvi put videli Ninu Kirsanovu 7.novembra 1923.godine na scеni zgradе „Manjеž“. Nakon „Manježa“ počeli su…
Read MoreBeogradske priče: Zvečanska mi je adresa
Možda bi neki rekli da nisam imala sreće i možda bi bili u pravu. Možda je to bila sreća jer da nije tada bilo tako teško možda mi ne bi danas bilo lako. Možda mi je tada bilo lako , a danas teško jer znam da moje suze nikada nisu imale njen zagrljaj. Mnogo je filozofije u „malom“ delu detinjstva. Nisam rasla u vrsti ljubavi koja se zove porodica ili roditelji. Pružena mi je druga ljubav koja bi trebalo da me ispuni ali jedna kap u pustinji ne može napraviti…
Read MoreLegenda o Karađorđevoj sablji
Englezi imaju legendu o maču Ekskaliburu koji je pripadao kralju Arturu, a u Srbiji postoji legenda o Karađorđevoj sablji. U neku ruku i ne može se reći da je donosila sreću ali legende su da se ispredaju jer tako živi i istorija. Vođa Prvog srpskog ustanka Karađorđe je tokom svoh bojevanja menjao kubure i sablje. Neke sablje je poklanja, a neke je zamenjivao tokom boja, kada bi naišao na neku bolju ili lepšu. Jednu od sablji koja je pripadala velikom voždu kupio je i sam Petar Petrović Njegoš 1837.godine u…
Read MorePočetak “ Balkonijade „
Dana 3.jula 1995.godine ubeležen je u istoriju Beograda, ali i Srbije, kada je počelo da se proslavljaju značajne pobede srpskih reprezentativaca na balkonu Skupštine grada Beograda – „Balkonijada“. Tradicija i istorija „Balkonijade“ počela je pobedom Jugoslovenskih košarkaša na Evropskom prvenstvu u košarci. Evropsko prvenstvo u košarci koje se održalo u Atini 1995.godine ostaće upamećeno ne samo po zlatnoj medalji koju su košarkaši doneli u Beograd već i zbog niza događaja pre i tokom prvenstva. Nakon početka rata 1992.godine Srbiji su uvedene sankcije od strane Ujedinjenih nacija, a onda i zabrana…
Read MoreBeogradska priča: Kada se vodilo računa o sadnji stabala
Beograd nakon Prvog svetskog rata bio je razrušen, pokraden i opustošen grad ali i pored obnove celokupne infrastrukture imalo se svesti da je sađenje sadnica jako bitno za higijenu glavnog grada. Na ulicama tadašnjeg glavnog grada nije bilo puno vozila, danas su glavni problem izduvni gasovi automobila, a kao glavni problem tada je bila prašina koja se dizala jer su ulice uglavnom bile kaldrmisane. Krajem 20-tih i početkom 30-tih godina prošlog veka u Beogradu je usledio veliki plan sađenja kako bi građani udisali što čistiji vazduh jer se smatralo da…
Read MoreNajmanja radnja u Beogradu
Najmanja radnja u Beogradu otvorena je 1904.godine prošlog veka i nalazila se u Ulici kralja Milana,na jednom delu gde se danas nalazi zgrada Beograđanke. Radnja je bila otvorena do početka Drugog svetskog rata. Radnja se osvetljavala samo sa jednom svećom,a koliko je bila mala govori i podatak da je u nju mogla da stane jedna stolica. Prodavale su se stare marke, stari novac i ostale starine.
Read MorePrvi umеtnički bal u Bеоgradu – Hiljadu i druga nоć
Prvi umеtnički bal u Bеоgradu održan je u hotelima „Kasina“ i „Pariz“ koji su se nalazili na Terazijama, 16.fеbruara 1923. gоdinе. U svrhu bala jedan deo zida hotela „Kasina“ i „Pariz“ bili su probijeni kako bi se spojili jednim hodnikom. Bal je organizovan sa ciljem da dео prihоda pripadnе fоndu za pоdizanjе umеtničkоg paviljоna „Cvijеta Zuzоrić“. Udružеnjе prijatеlja umеtnоsti „Cvijеta Zuzоrić“ ga jе оrganizоvalo pod nazivom „Hiljadi i druga noć“ kada su angažovani glumci,knjižеvnici, muzičari, balеrinе … Program je čuvan kao tajna ,pa osim uopštenih opisa o tome ko će…
Read More