Kolegijum Javnog tužilaštva za organizovani kriminal (JTOK) uputio je oštro upozorenje povodom amandmana na Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o javnom tužilaštvu, koje su u Narodnoj skupštini podneli poslanici SNS. Kako se navodi u saopštenju, usvajanje predloženih izmena imalo bi teške i dalekosežne posledice po funkcionisanje pravosudnog sistema, a u praksi bi moglo dovesti do paralisanja Posebnog odeljenja Višeg suda u Beogradu za organizovani kriminal i urušavanja rada JTOK-a.
Sporni amandman, koji je podnela narodna poslanica Olja Petrović na predlog poslanika dr Uglješe Mrdića, predviđa da javnim tužiocima koji su privremeno upućeni u drugo tužilaštvo ili u tužilaštvo posebne nadležnosti – takvo upućivanje prestaje u roku od 30 dana od stupanja zakona na snagu. Prema oceni JTOK-a, ovakvo rešenje predstavlja nasilno i trenutno smanjenje broja tužilaca u najosetljivijem delu pravosudnog sistema.
Hronični manjak kadra i ozbiljne posledice
JTOK podseća da je, prema važećim propisima, predviđeno da ovo tužilaštvo ima 25 javnih tužilaca, ali da taj broj nikada nije dostignut. Trenutno funkciju obavlja 20 tužilaca, od kojih je čak 11 privremeno upućeno u skladu sa zakonom. Njihovo povlačenje u kratkom roku, kako se upozorava, drastično bi smanjilo operativne kapacitete tužilaštva, ugrozilo kontinuitet rada i dovelo u pitanje zakonito i efikasno postupanje u predmetima transnacionalnog organizovanog kriminala i visoke korupcije.
Poseban problem predstavlja rizik od ponavljanja procesnih radnji zbog promene postupajućih tužilaca, što bi dovelo do produženja postupaka i ozbiljnog ugrožavanja efikasnosti krivičnog gonjenja.
Blokada najosetljivijih predmeta
JTOK upozorava da bi usvajanje amandmana direktno ugrozilo postupanje u predmetima koji obuhvataju 567 okrivljenih lica, u kojima su u toku istrage ili sudski postupci. Među njima su i najpoznatiji slučajevi u javnosti:
„Jovanjica 1 i 2“, „Balkanski kartel“, predmeti protiv organizovanih kriminalnih grupa Nikole Vušovića („Vračarci“), Darka Šarića (pranje novca), Ljube Milovića, Radoja Zvicera, kao i postupci zasnovani na podacima iz aplikacije „Sky ECC“. Na spisku su i predmeti koji se odnose na visoku korupciju, uključujući slučajeve protiv nosilaca javnih funkcija, direktora javnih preduzeća i drugih visokorangiranih aktera.
Prema podacima JTOK-a, samo tokom 2025. godine upućenim tužiocima dodeljeno je više od polovine svih predistražnih predmeta, kao i gotovo tri četvrtine predmeta međunarodne pravne pomoći. Dodatno bi bilo otežano postupanje u 92 predmeta finansijskih istraga, koji obuhvataju čak 790 okrivljenih lica.
Rizik za imovinske istrage i vladavinu prava
JTOK podseća da je u dosadašnjem radu oduzeta imovina i imovinska korist u vrednosti većoj od 772 miliona evra, što godišnje iznosi preko 35 miliona evra. Svaki prekid u radu na ovim predmetima, upozorava se, povećava rizik od zastarelosti postupaka i predstavlja direktno ugrožavanje javnog interesa.
U saopštenju se ističe da sporni amandman nema prelazni mehanizam niti analizu posledica, već proizvoljno zadire u postojeću organizaciju rada, ignorišući činjenicu da je institut privremenog upućivanja bio jedini efikasan odgovor na hronični manjak kadra.
Suprotno Ustavu i evropskim standardima
Kolegijum JTOK-a upozorava da bi ovakvo zakonsko rešenje predstavljalo posredan, ali jasan uticaj zakonodavne vlasti na personalni sastav tužilaštva, čime se narušava ustavno načelo samostalnosti javnog tužilaštva. Posebno se ukazuje da je 11 od ukupno 19 upućenih tužilaca u celoj zemlji angažovano upravo u JTOK-u, što, kako navode, ukazuje na nameru da se ovom izmenom direktno oslabi rad tog tužilaštva.
Predloženi amandman je, prema oceni JTOK-a, u suprotnosti sa standardima Saveta Evrope i Venecijanske komisije, kao i sa preporukama Evropske komisije, koje insistiraju na jačanju kapaciteta tužilaštva za organizovani kriminal.
„Usvajanje ovakvog rešenja bio bi ozbiljan korak unazad u oblasti vladavine prava i direktno bi ugrozilo međunarodne obaveze Republike Srbije. Postavlja se pitanje kome bi ovakva izmena zakona najviše pogodovala – sigurno ne Javnom tužilaštvu za organizovani kriminal, a vrlo je verovatno da bi najveću korist imali upravo okrivljeni“, zaključuje se u saopštenju kolegijuma JTOK-a.
Foto: Ilustracija/ pixabay
