Velika škola Ivana Jugovića u Beogradu

Velika škola Ivana Jugovića Država: Srbija Grad: Beograd Otvorena: 31. avgust 1808. Velika škola Ivana Jugovića u Beogradu je bila prvi početak visoke nastave u Srbiji. Osnovana je 1808. godine u Beogradu. VIsoka škola prestala je sa radom vojnim porazom 1813. godine. Visoka nastava u Srbiji je nastavljena 1838. godine formiranjem Liceja, pa Velike škole 1863. i Univerziteta 1905. godine.

Read More

Gradonačelnik Beograda Aćim Čumić

Aćim Čumić je rođen 1836. godine u Trešnjevici kod Kragujevca. Nakon završenih studija prava u Hajdelbergu i Parizu radio je kao profesor gimnazije i neko vreme u sudu. Za profesora kaznenog prava na Velikoj školi postavljen je 1865. godine. Godine 1869. postavljen je za predsednika beogradske opštine – gradonačelnik Beograda, ali ga je liberalsko namesništvo na čelu sa Jovanom Ristićem zbacilo sa mesta predsednika beogradske opštine. Okrenuo se advokaturi u Beogradu, da bi 1873-1874. godine bio ministar unutrašnjih dela u Marinovićevom kabinetu. 25.11.1874. godine postavljen za predsednika vlade. Zadržao je…

Read More

Prirodni spomenik Miocenski sprud Tašmajdanu

Prirodni spomenik Miocenski sprud Tašmajdanu prvi put je zaštićen 1969. godine rešenjem Skupštine opštine Palilula. Zaštitom je bio obuhvaćen iznad zapadne strane stadiona i bočno (od ulaza u stadion Tašmajdan), pa sve do vodovodnog tunela. Nalazi se na teritoriji opštine Palilula i oivičen je: Aberdarevom ulicom, Ilije Garašanina, Beogradskom, na Tašmajdanski park. Ukupna površina zaštićenog područja iznosi 2 ha 46 a i nalazi se u državnoj svojini.

Read More

Galerija prirodnjačkog muzeja na Kalemegdanu

Galerija prirodnjačkog muzeja na Kalemegdanu je prvobitno bila turska karaula za smeštaj turske straže tokom 19. veka. Od 1957. do 1973. godine u zgradi se nalazio Muzej šumarstva i lova koji je pripojen Prirodnjačkom muzeju. Godine 1993. Prirodnjački muzej svoj izložbeni prostor sa Vračara seli na Kalemegdan. Renoviranje i adaptacija galerija urađena je u periodu od 1992. do 1994. godine. Nakon renoviranja, a povodomproslave 100 godina od osnivanja Prirodnjačkog muzeja (1895-1995), Galerija je zvanično otvorena 19. decembra 1994. godine izložbom „Iz riznica Prirodnjačkog muzeja“. Dodaci Beogradska tvrđava

Read More

Esnafska kafana u Beogradu

Esnafska kafana u Beogradu se nalazila na uglu Makedonske i Dečanske ulice. Srušena je 1903. godine. Kafana je bila poznata kao mesto okupljanja raznih zanatlija jer su tu bili i unajmljivani. Poznata je bila i po tome što nije imala radno vreme, pa se stalno iz nje mogla čuti muzika. U ovoj kafani Đura Jakšić napisao je pesmu „Padajte, braćo“. Foto: Ilustracija/Aleksandar od Beograda

Read More

Dugi most u Beogradu

Dugi most ili Most preko močvare je prvi stalno most u Beogradu i spajao je Ostružnicu sa Sremom ( danas opština Novi Beograd). Most su izgradili Austrijanci tokom opsade Beograda 1688. godine. Izgradio ga je beogradski majstor Đorđević uz pomoć 400 radnika. Sagrađen je od 2.000 stabala, 1.100 drvenih stubova, preko 15.000 snopova kolja i oko 12.000 palisadnih oblica. Srušen je nakon ponovnog zauzimanja Beograda od strane Osmanlijske vojske nakon dve ili tri godine od izgradnje.

Read More

Ostružnički most

Ostružniki most je drumski most koji se proteže preko reke Save, povezuje gradske opštine Surčin i Čukaricu. Izgrađen je 1999. godine, a njegova dužina iznosi 1785 m. Dogradnja mosta ili ti gradnja „blizanca“ završena je juna 2020. godine. Izgradnja mosta počela je 1990. godine prema projektu iz osamdesetih godina 20. veka. Radovi su prekinuti 1992. godine zbog sankcija, a nastavljeni su 1997. godine. Most je završen i asfaltiran u januaru 1999. godine. Tokom NATO bombardovanja aprila 1999. godine most je pogođen po sredini, pa više nije bio u upotrebi. Most…

Read More

Staro Sajmište

Beogradski sajam je podignut 1937. godine prema projektu trojice opštinskih arhitekata Rajka Tatića, Milivoja Tričkovića i Đorđa Lukića. Beogradski sajam su činili pet velikih paviljona simetrično raspoređeni oko centralnog trga sa kulom u središtu. Kasnije su svoje su svoje paviljone izgradile države: Italija, Čehoslovačka, Rumunija, Mađarska 1937. godine, naredne 1938. Turska, 1939. i Nemačka, potom su podignuti padobranska Škodina kula, paviljon holandske firme „Filips“ i Zadužbine Nikole Spasića i još nekoliko paviljona. Prvi televizijski program na Balkanu je emitovan 1938. godine sa beogradskog sajma i to holandska kompanija „Filips“. U…

Read More

Galerija fresaka u Beogradu

Galerija fresaka u Beogradu nalazila se na teritoriji opštine Stari grad. Zgrada za Galeriju fresaka izgrađena je 1952. godine, na zemljištu koje je Jevrejska opština ustupila gradu Beogradu pod uslovom da budući objekat bude namenjen kulturi. Na tom mestu nekada se nalazila sinagoga Bet Izrael, koju su nacisti porušili 1944. godine. Prvu inicijativu za kopiranje fresaka u cilju osnivanja Muzeja fresaka pokrenuo je Komitet za kulturu i umetnost Vlade FNRJ 1947. godine. Pre otvaranja izložbe u Beogradu organizovana je izložba u palati Šajo ( Pariz) 1950. godine gde je bilo…

Read More

Gradić Pejton u Beogradu

Gradić Pejton u Beogradu je zanatski centar na opštini Vračar. Podignut je po projektu arhitekte Ranka Radovića, 1970. godine. Nazvan je „Gradić Pejton“ po istoimenoj američkoj popularnoj TV seriji iz tog perioda. Godine 2005. pojavila se ideja, od strane gradske vlasti, da se „Gradić Pejton“ sruši što je izazvalo negodovanje ne samo zanatlija već i svih poznatih imena toga kraja. Odigravale su se pozorišne predstave, izložbe i drugi događaji kako bi se skrenula pažnja šta namerava gradska vlast. U narednih nekoliko godina „Gradić Pejton“ izazvao je medijski rat političkih stranaka.…

Read More

Prvi bicikli u Beogradu

Prvo srpsko velosipedsko društvo ( biciklističko društvo) osnovano je 23. decembra 1884. u Beogradu u nekadašnjoj kafani „Hajduk Veljko“. Za prvog predsednika izabran je Milorad Terzibašić. Osnivači su bili: Đorđe Vajfert, vajar Đoka Jovanović, lekar Đorđe Nešić … Godinu dana nakon osnivanja društva izgrađen je prvi veledrom kružna staza za vožnju velosipeda ( prva biciklistička staza). Staza se nalazila na mestu gde je danas Dom Vojske ( Ratnički dom) u Beogradu. Najbolji velosipedista u Beogradu je bio doktor Đorđe Nešić koji je i u Moskvi 1897. godine pobedi na trkama.…

Read More

Telefonske govornice u Beogradu

Prve telefonske govornice pojavile su se u Beogradu 1901. godine i uglavnom su se nalazile u hotelima i restoranima, a kasnije i u telefonskim centralama i poštama. Godine 1928. u Beogradu se postavljaju prve javne telefonske govornice u nekim ulicama koje su imale već na početku i svoje kabine obojene u belo. Koliko je poznato prva telefonska govornica postavljena je u blizini današnje Mostarske petlje ( ulica kneza Miloša). Drugog svetskog rata, pedesetih godina, postavljene su nove kabinske telefonske govornice obojene u žuto što je svojevrstan simbol i danas PTT-a…

Read More

Crkva svetog Nikole u Dobanovcima

Crkva svetog Nikole u Dobanovcima Država: Srbija Grad: Beograd Opština: Surčin Sagrađena: 1803. Crkva svetog Nikole u Dobanovcima je posvećena prenosu moštiju svetog oca Nikolaja, podignuta je na mestu ranije postojećih crkava iz 18. veka. Ikonostas crkve i ukrasnu rezbarenu drvenariju visokog kvaliteta izradio je 1836. godine Georgije Dević. Ikone na ikonostasu radio je od 1841 do 1842. godine poznati srpski slikar iz 19. veka Petar Čortanović.

Read More

Robna kuća Mitić u Beogradu

Robna kuća Mitić u Beogradu Država: Srbija Grad: Beograd Robna kuća Mitić u Beogradu nalazi se u Knez Mihailoj ulici na teritoriji opštine Stai grad. Projekat za zgradu uradio je Konstantin Jovanović 1900. godine za trgovca Dimitrija Živadinovića, ali je sagrađna tek 12 godina kasnije. Robna kuća u Knez Mihailovoj ulici je prva projektovana robna kuća u Beogradu. Zgrada je trebalo da bude poslovno – stambeni objekat. Prvi vlasnik robne kuće je bio Jevta M. Pavlović koji je držao kancelarijski materijal. Od 1914. godine, pa do 1941. godine zakupac robne…

Read More

Hotel „Palace“ u Beogradu

Hotel „Palace“ u Beogradu Država: Srbija Grad: Beograd Otvoren: 1923. godine Hotel „Palace“ u Beogradu nalazi se na teritoriji opštine Stari grad u ulici Topličin venac. Na mestu na kojem se nalazi danas hotel bila je zgrada u kojoj je 1903. godine počela sa radom prva sindikalna škola u Beogradu pod imenom Radnička škola. Izgradnja zgrade počela je 1921. godine, a završena je maja 1923. godine po projektu arhitekte Leona Talvija. Hotel je prilikom otvaranja imao 125 soba, restoran, veliki bar, tri lifta, na petom spratu nekoliko salona sa slikama…

Read More

Prva ulica sa dvostrukim drvoredom u Beogradu

Prva ulica sa dvostrukim drvoredom u Beogradu Država: Srbija Grad: Beograd Opština: Savski venac Ulica: Krunska Krunska ulica u Beogradu proteže se od Pionirskog parka i Ulice kneza Miloša do Parka vojvode Petra Bojovića i Kalenić pijace. Zaštićena je kao gradska celina Beograda. Prvobitna imena ( delova ulice ili celine): Nadeždina 1872-1896 Krunska (deo) 1872-1896 Gospodar Jevremova (deo) 1896-1900 – po Jevremu Obrenoviću, bratu kneza Miloša Kraljice Drage (deo) 1900-1903 – po Dragi Mašin, ženi kralja Aleksandra Obrenovića Gospodar Jevremova 1903-1904 Krunska 1904-1916 Poslanička 1916-1919 Krunska 1919-1946 Kneginje Perside (deo)…

Read More

Prvi taksi u Beogradu

Godine 1910. Beograđanin Andre Ristić postao je prvi auto-diler i to automobilske fime – nemačke marke N.A.G. Godinu dana kasnije uočio je da su građani voljni da plate da bi se provozali, pa je jedan automobil opremio sa znakom taksija i postavio prvu taksu stanicu između hotela Moskva i hotela Balkan. Svakako treba istaći da je gospodin Ristić kao prvi auto-diler bio i prvi uvoznik poznatih marki automobila toga vremena. Gospodin Ristić otvorio je prvu auto-mehaničarsku radnju u Beogradu koja se nalazila u današnjoj Francuskoj ulici, kao i prvu auto-školu.…

Read More

Prvi registrovan automobil u Beogradu

Prvi automobil u Beograd stigao je 3. aprila 1903.godine i bio je marke „neselsdorf“, iz češke fabrike „Tatra“. Kupio ga je rezervni oficir Boža Radulović, a samo nekoliko dana kasnije, 20. aprila 1903., registrovan je i prvi automobil marke „Marel-Union“ i to na ime trgovca Mladena Ljubinkovića koji je imao i položen vozački ispit. Pored prvog registrovanog automobila gospodin Ljubinković je i prvi vlasnik vozačke dozvole u Beogradu.

Read More