Novo istraživanje CRTA i Democracy Action Lab Univerziteta Stenford pokazuje duboko nepoverenje građana u institucije, veliku podršku demokratiji, stabilnu podršku protestima i značajne razlike u stavovima birača u zavisnosti od političkih opredeljenja i izvora informisanja.
Većina građana Srbije i dalje smatra da je demokratija najbolji oblik političkog uređenja, ali istovremeno ocenjuje da ona u praksi u Srbiji ne funkcioniše. To je jedan od ključnih zaključaka istraživanja javnog mnjenja koje su tokom juna 2026. godine sproveli CRTA i Democracy Action Lab (DAL) Univerziteta Stenford.
Prema rezultatima istraživanja, šest od deset građana podržava demokratiju kao najbolji politički sistem, dok isti procenat ispitanika smatra da država ne funkcioniše po demokratskim principima. Takav odnos pokazuje da građani nisu izgubili poverenje u samu ideju demokratije, već u način na koji funkcionišu domaće institucije.
Društvo podeljeno na dve političke stvarnosti
Istraživanje ukazuje na izraženu polarizaciju društva. Stavovi građana značajno se razlikuju u zavisnosti od političkih preferencija i medija iz kojih se informišu.
Građani koji informacije najčešće dobijaju putem provladinih medija, uključujući i javni servis, imaju potpuno drugačiju sliku o stanju demokratije, radu institucija i nivou korupcije od onih koji prate kritički orijentisane medije ili se informišu preko društvenih mreža.
Razlike su posebno vidljive kada je reč o podršci demokratiji. Među pristalicama Studentske liste čak 85 odsto smatra da je demokratija najbolji oblik vlasti, dok isti stav deli 38 odsto birača Srpske napredne stranke.
Studentska lista vodi među opredeljenim biračima
U slučaju održavanja prevremenih parlamentarnih izbora, istraživanje pokazuje prednost Studentske liste među građanima koji su se već politički opredelili.
Prema rezultatima:
- Studentska lista osvojila bi 44,9 odsto glasova opredeljenih birača,
- Srpska napredna stranka 35,7 odsto,
- Socijalistička partija Srbije 3,8 odsto.
Prema ovom istraživanju, ostale političke opcije pojedinačno ne bi prešle izborni prag.
Većina traži ograničenje vlasti
Ispitanici u velikoj meri podržavaju ustavne mehanizme kontrole vlasti.
Dve trećine građana smatra da predsednik Republike i Vlada moraju da poštuju ustavna ograničenja bez obzira na političku podršku koju imaju, kao i da predsednička vlast bez kontrole Narodne skupštine nije prihvatljiva.
Istovremeno, istraživanje pokazuje velike razlike među biračima različitih političkih opcija. Oko 80 odsto pristalica SNS smatra da je vlast bez skupštinskog nadzora opravdana, dok isti stav deli svega dva odsto pristalica Studentske liste.
Poverenje u institucije nastavlja da opada
Građani Srbije pokazuju nizak nivo poverenja u političke institucije.
Vladi veruje 34 odsto ispitanika, dok Narodnoj skupštini poverenje ukazuje 31 odsto građana.
Posebno je primetan pad poverenja u instituciju predsednika Republike. Dok je početkom 2023. godine predsedniku verovalo oko 60 odsto građana, prema najnovijem istraživanju taj procenat iznosi 35 odsto.
Za razliku od političkih institucija, najveće poverenje građani iskazuju prema državnim univerzitetima, kojima veruje 71 odsto ispitanika, dok Srpskoj pravoslavnoj crkvi veruje 64 odsto građana.
Korupcija ostaje jedan od najvećih problema
Više od polovine građana smatra da je korupcija veoma ozbiljan društveni problem.
Na pitanje ko snosi najveću odgovornost za njenu rasprostranjenost, 38 odsto ispitanika navodi politički sistem u celini, dok dodatnih 16 odsto odgovornost direktno pripisuje aktuelnoj vlasti.
S druge strane, birači SNS odgovornost za korupciju češće vide u prethodnim vlastima ili u, kako navode, društvenom mentalitetu.
Podrška protestima ostaje stabilna
Istraživanje pokazuje da protesti pokrenuti nakon pada nadstrešnice i godinu i po dana kasnije zadržavaju visok nivo podrške.
Oko 60 odsto građana i dalje podržava proteste, što predstavlja gotovo nepromenjen trend u odnosu na prethodna istraživanja sprovedena od aprila prošle godine.
Istovremeno, 62 odsto ispitanika navodi da ih zabrinjava upotreba policijske sile prema učesnicima protesta.
Deo nezadovoljnih i dalje bez političkog izbora
Iako istraživanje pokazuje veliko nezadovoljstvo radom institucija i široku podršku protestima, deo građana još uvek nije politički opredeljen.
Prema rezultatima ankete, 12 odsto ispitanika navodi da ne zna za koga bi glasalo, dok devet odsto ističe da uopšte ne planira da izađe na izbore.
Foto: Ilustracija/ pixabay
