Časne verige – Narodna verovanja i običaji

Srpska pravoslavna crkva i vernici sutra 29. januara obeležavaju Časne verige, dan u znak sećanja na Svetog Petra. Оdmah nakon smrti Isusa Hrista i vaznesenja pоčinje prоganjanje hrišćana kоje je trajalо više оd tri stоtine gоdina. Carev namesnik Irоd, upravnik Galileje, pоgubi Jakоva, brata Jоvanоvоg i, na pоdsticanje Jevreja, zapоvedi da uhvate Petra i bace ga u tamnicu. Petar je u tamnici spavaо оkоvan između dva vоjnika, i nоć pred izvоđenje na sud, zasvetle se cela tamnica i anđeо kucnu Petru pо rebrima, prоbudi ga pa mu reče: „Ustani, оbuj se…

Read More

Narodna verovanja na Trojice

Duhovi, trojice, trojčindan ili pedesetnica hrišćanski je praznik kojim se proslavlja silazak svetog Duha na apostole u Jerusalimu, 50 dana nakon Hristovog Vaskrsenja. U hramove se unosi sveža zelena trava i cveće. Posle svete liturgije služi se večernje, na kome se kleči i pletu venci od trave i cveća. Ti venci se nose kući i stavljaju pored ikone i kandila na zid. Tog dana se posećuju manastiri i crkve a dobro je poneti i malo svete vodice i tražiti taj dan oprost svih grehova,veruje se u narodu.

Read More

Verovanja i običaji na Spasovdan

Hrist je nakon Vaskrsenja proveo 40.dana sa svojim apostolima kako da šire veru pa je ovaj dan nazvan Spasovdan. Kao i kod mnogih praznika i za ovaj se vezuje nekoliko verovanja a u koje se nekada verovalo i primenjivalo. U nekim krajevima su se na ovaj dan pravili krstići od raznih grančica i stavljali ili kačili na samu kuću jer se verovalo da donosi spasenje za porodicu i kuću. Verovalo se da na ovaj dan treba sakupljati cveće i da ih kuća bude puna kako bi uvek mirisala i donela…

Read More

Badnji dan – Verovanja i običaji

Badnji dan se proslavlja 6. januara , dan uoči Božića, i deo je božićnih običaja. Badnji dan je dobio naziv po badnjaku koji se na taj dan seče i pali. BADNJAK – Zavisno od delova Srbije biraju se različiti badnjaci u istočnoj Srbiji biran je cer; na zapadu, zavisno od kraja, su to hrast ili bukva; u smedrevskim selima se ne seče drvo za badnjak, već grana hrasta. U ranim jutarnjim satima,pre izlaska sunca, odlazi se po badnjak. Badnjak seku isključivo muškarci, najčešće domaćin i najstariji sin. U zavisnosti od krajeva Srbije biraju se različiti…

Read More

Danas valja decu darivati – Sveti Nikola

Svеti Nikоla jе zaštitnik dеcе pa u narоdu sе vеrujе da dеci trеba nеštо darivati na оvaj dan. Оbičnо su stari u nas darivali оrasе,jabukе,malо mеda,pravili su sе slatki kоlači da dеca budu zdrava i rumеna pоput jabukе. U nеkim krajеvima pravili su sе kоlačići u оbliku živоtinja kоja su sе nоsila u crkvu zajеdnо sa slavkim kоlačеm i vinоm. Danas sе sadi Bоžićnо žitо kakо bi naraslо dо Bоžića a prеdstavlja nоvu bоgatu i blagоrоdnu gоdinu.

Read More

Velika Gospojina – Običaji i verovanja

Pravoslavna crkva i njeni vernici proslavljaju Veliku Gospojinu – Uspenje Presvete Bogorodice 28.08. Оvaj praznik uspоmеna jе na smrt Bоgоrоdicе i dan kada sе оna vaznеla na nеbо i „prеdala svоj duh u rukе Spasitеlja“. Pre praznika Velika Gospojina prethodi strogi dvonedeljni post koji se smatra jednim od najstrožijih.U Srbiji ovaj praznik proslavljaju kao krsnu slavu i mnoge porodice. Veruje se da je Bogorodica zaštitnica svih živih bića a pogotovo majki i dece. Prema istom verovanju žene netrebaju da rade nikakve poslove a ni da započinju nove. U narodu se…

Read More

Narodni običaji i verovanja na Đurđevdan

Đurđevdan je praznik sa jako puno običaja od magijskih radnji za zaštitu, zdravlje i plodnost, do praznika vezan za zdravlje ukućana, udaju i ženidbu mladih iz kuće, plodnost stoke i dobre useve. Malo koji praznik ima toliko običaja i verovanja kao Đurđevdan. Đurđevdan se smatra za granicu između zime i let. Glavne običaje Đurđevdana čine pletenje venaca od đurđevskog cveća,umivanje vodom u kome se nalazi đurđevak,kupanje na reci,kite kapije i ulazna vrata u kući. Kićenje vrata i prozora se vrši dan pred Đurđevdan ili rano ujutro – „Da godina bude…

Read More

Običaji na Veliku subotu

Velika subota je dan uoči Vaskrsa u kome se završavaju poslovi neophodni za doček velikog praznika. Sprema se i čisti kuća, pripravlja ruho, boje jaja, po pravilu izjutra pre izlaska sunca. U Homolju mese kolač – vaskršnjak – okićen bosiljkom, kao i manji kolačići. U jugoistočnom Banatu mese kolačiće koji se posle bdenija nose na groblje. Grob se preliva vinom i okadi. Na veliku subotu se ne radi u polju i žene ne rade ručne radove. U Republici Srpskoj, Popovom polju, Veliku subotu zovu i Crvena subota i tada „maste“,…

Read More

Sutra su Materice – deco pripremite se da vežete mame i da dobijete nešto

Najveći hrišćanski praznik majki i žena i slavi se dve nedelje pred Božić su Materice. Deca tog dana vezuju svoje majke sa maramom,šalom,konopcem ili nečim drugim za noge. Majke nakon što su vezane,navodno su iznenađene, a onda deca im čestitaju praznik a majke su u obavezi da im nešto daju i na taj način se dreši. Obično majke daju deci neke kolačiće,čokolade i sl. Na ovaj način se simbolično,nakon detinjaca,pokazuje porodična ljubav i bliskost.

Read More

Darujte danas deci nešto i posadite Božićno žito – Sveti Nikola

Danas je Sveti Nikola,slava sa nadužom tradicijom i svetac kome je u Srbiji posvećeno preko 600 crkava, Mnogi običaji vezani su za ova dan. Sveti Nikola je zaštitnik dece pa u narodu se veruje da deci treba nešto darivati na ovaj dan. Obično su stari u nas darivali orase,jabuke,malo meda,pravili su se slatki kolači da deca budu zdrava i rumena poput jabuke. U nekim krajevima pravili su se kolačići u obliku životinja koja su se nosila u crkvu zajedno sa slavkim kolačem i vinom. Danas se sadi i Božićno žito…

Read More