Analitički model koji je objavio Biro za društvena istraživanja (BIRODI) pokazuje da bi, u slučaju održavanja parlamentarnih izbora u Srbiji pod pretpostavljenim uslovima modela, Studentska lista mogla da osvoji najveći broj glasova.
Prema centralnom scenariju BIRODI-ja, za Studentsku listu glasalo bi oko 48,5 odsto birača, dok bi lista okupljena oko Srpske napredne stranke i Aleksandra Vučića dobila 38,6 odsto. Socijalistička partija Srbije procenjena je na 3,9 odsto.
U apsolutnim brojkama, Studentska lista bi prema ovoj računici osvojila približno 2,003 miliona glasova. Lista SNS–Aleksandar Vučić bila bi na oko 1,593 miliona, dok bi SPS dobio približno 162.000 glasova.
To bi značilo da bi dve vladajuće opcije iz ovog scenarija, SNS i SPS zajedno, imale oko 42,5 odsto glasova. Studentska lista bi, prema centralnoj proceni, imala oko 248.000 glasova više.
Šta je zapravo procenjivao BIRODI?
BIRODI naglašava da objavljeni rezultat ne predstavlja klasično istraživanje javnog mnjenja, niti pokušaj da se unapred proglasi konačan izborni ishod.
Reč je o modelu kojim se simuliraju mogući rezultati izbora na osnovu više različitih pokazatelja.
U izradu modela uključeni su podaci o dosadašnjim izbornim rezultatima od 2012. godine, dostupna istraživanja javnog mnjenja, demografska kretanja i podaci različitih institucija i istraživačkih organizacija. Među izvorima koje BIRODI navodi nalaze se Republička izborna komisija, CRTA, Nova srpska politička misao, Faktor plus, Nacija TV i Ipsos.
Posebna pažnja u modelu posvećena je mogućim razlikama između izmerenog raspoloženja birača i stvarnog izbornog ponašanja.
Raspon mogućih rezultata
Za razliku od jedne brojke, BIRODI je za svaku od vodećih lista izračunao i mogući raspon rezultata.
Studentska lista se tako nalazi u intervalu od 45,9 do 51,1 odsto, dok se za listu SNS–Aleksandar Vučić procenjuje rezultat između 36,3 i 40,9 odsto.
SPS bi, prema modelu, mogao da se kreće između 3,2 i 4,6 odsto.
Ostale opozicione liste, zajedno sa listama nacionalnih manjina, u proceni bi imale ukupno između 7,8 i 10,2 odsto glasova.
Takav raspon pokazuje i koliko bi konačan ishod zavisio od ponašanja birača u samoj završnici kampanje.
Izlaznost bi mogla da bude jedan od presudnih faktora
BIRODI u modelu polazi od procene da bi na izbore moglo da izađe približno 4,132 miliona birača.
U toj računici posebno mesto imaju mladi i građani koji na prethodnim izborima nisu glasali. Njihova eventualna veća izlaznost mogla bi značajno da promeni odnos snaga između izbornih lista.
Zbog toga se izlaznost navodi kao jedan od ključnih elemenata mogućeg izbornog ishoda, uz koncentraciju opozicionih glasova, rezultat SPS-a i broj lista koje bi uspele da pređu izborni prag od tri odsto.
Monte Karlo simulacije za procenu neizvesnosti
Za određivanje mogućih odstupanja BIRODI je koristio više statističkih postupaka, među kojima su korekcija sistematskih odstupanja istraživanja, modeliranje izlaznosti i Monte Karlo simulacije.
Na taj način pokušava se obuhvatiti deo neizvesnosti koji postoji kada se na osnovu istraživanja i prethodnih izbornih rezultata procenjuje ponašanje birača na izborima koji još nisu održani.
Zato centralni scenario od 48,5 odsto za Studentsku listu i 38,6 odsto za SNS–Vučićevu listu treba posmatrati kao sredinu modeliranog raspona, a ne kao najavu sigurnog izbornog rezultata.
BIRODI najavljuje da će model biti naknadno ažuriran kako budu pristizali novi podaci i istraživanja javnog mnjenja.
Upravo bi promene u izlaznosti, raspodeli opozicionih glasova i broju izbornih lista mogle da budu među faktorima koji bi u narednim projekcijama najviše menjali procenu odnosa snaga.
