| Podatak | Informacija |
|---|---|
| Puni naziv | Fudbalski klub OFK Beograd |
| Skraćeni naziv | OFK Beograd |
| Grad | Beograd |
| Gradska opština | Palilula |
| Tradicionalno sedište | Karaburma |
| Osnovan | 1. septembar 1911. |
| Prvobitni naziv | Beogradski Sport Klub – BSK |
| Današnji naziv | OFK Beograd, od 1957. |
| Sport | Fudbal |
| Klupske boje | kraljevsko plava i bela |
| Nadimak | Romantičari |
| Stadion | Omladinski stadion |
| Kapacitet | oko 20.000 mesta |
| Najviši rang | Prva savezna liga Jugoslavije / Superliga Srbije |
| Broj titula prvaka države | 5 |
| Broj kupova Jugoslavije | 4 |
| Prvi nastup u Evropi | Mitropa kup, 1928. |
| Navijačka grupa | Plava unija |
Fudbalski klub OFK Beograd jedan je od najstarijih i najtrofejnijih fudbalskih klubova u Srbiji i jedan od najznačajnijih klubova u istoriji beogradskog fudbala. Osnovan je 1. septembra 1911. godine kao Beogradski Sport Klub – BSK, a tokom više od jednog veka postojanja menjao je naziv, organizacioni oblik i sedište, ali je zadržao kontinuitet koji današnji OFK Beograd povezuje sa prvobitnim BSK-om.
Klub je pet puta bio prvak Kraljevine Jugoslavije, četiri puta osvojio nacionalni kup, a kroz njegovu istoriju prošli su neki od najvećih fudbalera srpskog i jugoslovenskog fudbala. Njegov prepoznatljiv stil igre doneo mu je nadimak „Romantičari“.
Osnivanje BSK-a
OFK Beograd svoju istoriju počinje početkom septembra 1911. godine.
Osnivačka sednica održana je 6. jula 1911. godine u kafani „Ženeva“, na uglu tadašnjih Aleksandrove i Beogradske ulice. Klub je dobio ime Beogradski Sport Klub, odnosno BSK. Pravila kluba odobrena su 1. septembra, kada je BSK zvanično počeo sa radom.
Do osnivanja je došlo nakon sukoba unutar tadašnjeg kluba Srpski mač. Nekolicina njegovih igrača napustila je klub i zajedno sa pojedinim članovima Sokola, učenicima beogradske gimnazije „realke“ i službenicima Praške kreditne banke osnovala novi sportski kolektiv. Među ljudima povezanim sa osnivanjem bili su Danilo Stojanović – Čika Dača, Mileta Nedić, Mikša Jovanović, Velibor Andrejević, Miodrag Jovanović – Cine i drugi.
Tako je nastao klub koji će nekoliko decenija kasnije postati jedan od stubova jugoslovenskog fudbala.
Prva utakmica
Prvu zvaničnu utakmicu BSK je odigrao 26. oktobra 1911. godine protiv Šumadije.
Beogradski klub pobedio je rezultatom čak 8:1. Utakmica je odigrana na prostoru tadašnjeg Trkališta, na mestu koje se danas nalazi u širem području između Vukovog spomenika i Tašmajdana.
Za današnje prilike teško je zamisliti početak kluba koji prvu utakmicu završi sa sedam golova razlike. Mada, možda je BSK samo odmah rešio da administraciji kluba uštedi raspravu oko toga da li je ekipa dovoljno dobra.
Prve klupske boje
BSK je od početka igrao u tamno- i svetloplavoj kombinaciji.
Za izbor boja bio je zaslužan tadašnji centarfor Mileta Nedić, koji je predložio kombinaciju boja svog koledža u Ženevi. Po njima je BSK dobio nadimak „Beogradski plavi“.
Plava boja će ostati jedan od najprepoznatljivijih simbola kluba i nakon svih kasnijih promena imena.
Prvi stadion
Prvi značajniji stadion BSK-a otvoren je 1914. godine na nekadašnjem Trkalištu.
Otvaranje je održano tokom Uskršnjeg loptačkog turnira, 6, 7. i 8. aprila 1914. godine. Stadion je imao pokrivene tribine, lože i sedišta za više od 700 gledalaca. U njegovu izgradnju uloženo je oko 10.000 tadašnjih dinara.
Prvi svetski rat prekinuo je razvoj kluba. BSK je bio raspušten od 1914. do marta 1919. godine, a njegovo igralište bilo je oštećeno neprijateljskom artiljerijom. Po završetku rata klub je obnovljen.
BSK između dva rata
Prvenstva Beogradskog loptačkog podsaveza
BSK je veoma brzo postao dominantna ekipa beogradskog fudbala.
Klub je osvojio prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza 1920, 1921, 1922, 1927, 1929. i 1930. godine.
Ovi uspesi predstavljali su osnovu za kasniji proboj na nacionalni nivo.
Godine 1927. BSK je prvi put postao vicešampion države, a iste godine njegov napadač Kuzman Sotirović bio je prvi strelac lige.
Moša Marjanović
Jedna od najvažnijih ličnosti u istoriji BSK-a bio je Blagoje „Moša“ Marjanović.
U klub je došao 1925. godine i postao jedan od najpoznatijih fudbalera tadašnjeg jugoslovenskog fudbala. Njegova igra, tehnika i golgeterske sposobnosti učinile su ga jednom od prvih velikih zvezda beogradskog fudbala.
Uz njega su u istoriji BSK-a ostali upamćeni i Aleksandar Tirnanić – Tirke, Đorđe Vujadinović, Kuzman Sotirović i drugi reprezentativci.
BSK je tada već bio mnogo više od lokalnog kluba.
Prva titula državnog prvaka
BSK je svoju prvu titulu prvaka države osvojio u sezoni 1930/31.
Time je počela najuspešnija epoha u istoriji kluba.
U narednim godinama BSK je postao dominantan klub jugoslovenskog fudbala i osvojio ukupno pet titula prvaka Kraljevine Jugoslavije:
- 1930/31.
- 1932/33.
- 1934/35.
- 1935/36.
- 1938/39.
Posebno je značajno što je BSK u sezoni 1935/36. odbranio titulu, potvrdivši da nije reč o prolaznoj generaciji već o klubu koji je uspostavio dugoročnu dominaciju.
Kup i međunarodna takmičenja
BSK je bio uspešan i u međunarodnim utakmicama.
Jedan od prvih velikih međunarodnih rezultata ostvario je 1924. godine, kada je savladao mađarski Ferencvaroš 4:2.
Klub je kasnije učestvovao u Mitropa kupu, jednom od najznačajnijih međunarodnih klupskih takmičenja srednje Evrope pre Drugog svetskog rata.
Godine 1928. BSK je prvi put učestvovao u tom takmičenju, a njegova gostovanja u Budimpešti privlačila su veliki broj beogradskih navijača. Klub navodi da je čak oko 500 navijača putovalo u Budimpeštu na utakmicu protiv Ferencvaroša.
BSK tokom Drugog svetskog rata
Tokom Drugog svetskog rata fudbalska takmičenja u Beogradu nisu potpuno prestala.
BSK je nastavio da postoji i učestvovao je u ratnim prvenstvima. Klub je osvojio prvenstvo Beograda 1941, 1943. i 1944. godine, a zatim i prvenstvo Beograda 1945. godine.
Rat je, međutim, ostavio duboke posledice na čitav sportski sistem.
Po završetku rata usledila je velika reorganizacija sporta u novoj Jugoslaviji.
Gašenje BSK-a i nastanak Metalca
Posleratne vlasti nisu dozvolile jednostavan nastavak rada predratnih sportskih organizacija.
BSK je ugašen, a njegovim igračima i infrastrukturi usledila je nova organizacija.
Klub je u posleratnom periodu nastavio da postoji kroz različite organizacione forme, a jedno od ključnih imena bilo je Metalac.
Ovaj period predstavlja jednu od najsloženijih tačaka u istoriji kluba jer su političke i sportske promene potpuno promenile organizaciju jugoslovenskog fudbala.
OFK Beograd
Današnji naziv OFK Beograd klub dobija 1957. godine.
Tada počinje epoha u kojoj će plavo-beli ponovo postati jedan od najprepoznatljivijih klubova jugoslovenskog fudbala.
Za razliku od BSK-ove dominacije iz tridesetih godina, nova epoha nije bila toliko zasnovana na osvajanju prvenstva koliko na atraktivnom fudbalu, velikim igračima, kupovima i evropskim nastupima.
Upravo iz tog perioda potiče čuveni nadimak „Romantičari“.
Omladinski stadion
OFK Beograd je svoje najvažnije posleratno sedište dobio na Karaburmi.
Omladinski stadion postao je jedan od najpoznatijih fudbalskih stadiona u Beogradu.
Prema podacima kluba, stadion ima oko 20.000 mesta, a rekordna poseta zabeležena je 24. marta 1968. godine, kada je utakmicu gledalo oko 35.000 ljudi.
To je jedna od najvažnijih činjenica kada se govori o popularnosti OFK Beograda.
Danas je gotovo teško zamisliti 35.000 ljudi na utakmici kluba sa Karaburme. Šezdesetih godina to je, međutim, bilo potpuno realno.
„Romantičari“
OFK Beograd je tokom šezdesetih i sedamdesetih godina izgradio reputaciju kluba koji igra atraktivan, tehnički i napadački fudbal.
Zbog toga je dobio nadimak „Romantičari“.
Klupski izvori navode da je upravo zbog prepoznatljivog stila igre OFK Beograd postao veoma popularan među beogradskom publikom. Na utakmicama Omladinskog stadiona često je bilo više od 30.000 gledalaca.
Taj nadimak nije bio marketinški izum smišljen trideset godina kasnije. Nastao je iz konkretne fudbalske kulture kluba.
Kup Jugoslavije
Jedan od najvećih posleratnih uspeha OFK Beograda bio je Kup Jugoslavije.
Klub je osvojio nacionalni kup četiri puta.
Osvajači Kupa bili su:
- 1934. – BSK
- 1953. – BSK/Metalac period
- 1962. – OFK Beograd
- 1966. – OFK Beograd
OFK Beograd je tako postao jedan od najuspešnijih kup-klubova jugoslovenskog fudbala.
Evropska takmičenja
OFK Beograd je tokom svoje istorije učestvovao u više evropskih takmičenja.
Klub je nastupao u:
- Mitropa kupu
- Kupu evropskih šampiona
- Kupu pobednika kupova
- Kupu UEFA
- kasnije i evropskim kvalifikacijama.
Najpoznatiji evropski protivnici bili su klubovi poput Napolija, Rome, Tottenham Hotspura, Feyenoorda, Ferencvaroša i drugih velikih evropskih ekipa.
OFK je tokom evropskih nastupa često igrao utakmice koje su predstavljale velike događaje za beogradski fudbal.
Veliki igrači
OFK Beograd je kroz istoriju bio poznat kao klub koji je proizvodio i razvijao velike fudbalere.
Među najznačajnijim igračima koji su nosili dres kluba bili su:
Blagoje Moša Marjanović
jedna od prvih velikih zvezda jugoslovenskog fudbala.
Aleksandar Tirnanić – Tirke
čuveni reprezentativac i jedan od simbola predratnog BSK-a.
Josip Skoblar
jedan od najboljih jugoslovenskih napadača i osvajač Zlatne kopačke u Francuskoj.
Ilija Petković
dugogodišnji reprezentativac Jugoslavije i kasnije trener.
Slobodan Santrač
jedan od najboljih strelaca u istoriji jugoslovenskog fudbala.
U kasnijim generacijama kroz klub su prošli i Bane Ivanović i Aleksandar Kolarov, koji su ostvarili velike međunarodne karijere.
OFK Beograd je zato s razlogom imao reputaciju fudbalske škole i rasadnika talenata.
Reprezentativci
Veliki broj fudbalera OFK Beograda nastupao je za reprezentaciju Jugoslavije, Srbije i drugih selekcija.
Posebno je značajna činjenica da je na Svetskom prvenstvu 1930. u Urugvaju reprezentacija Kraljevine Jugoslavije imala čak osam igrača povezanih sa BSK-om, prema klupskim istorijskim podacima.
To dovoljno govori o snazi tadašnjeg BSK-a.
Kasnije su reprezentativni dres nosili brojni igrači OFK-a, među njima Skoblar, Petković, Santrač, Kolarov i Ivanović.
Navijači
Tradicionalni navijači OFK Beograda vezani su za Karaburmu i plavu boju.
Organizovana navijačka grupa nosi ime Plava unija.
Navijačka tradicija kluba datira praktično od prvih decenija postojanja BSK-a. Klupski izvori navode putovanja navijača u Zagreb, Budimpeštu i druge gradove još tokom međuratnog perioda.
Posebno je impresivan podatak o gostovanju protiv Ujpešta 1939. godine, kada je prema klupskim zapisima u Budimpeštu otputovalo oko 1.000 navijača BSK-a.
To pokazuje da organizovana podrška klubu u Beogradu nije nastala sa modernom navijačkom kulturom. Ona ima mnogo dublje korene.
OFK Beograd u novijem periodu
Posle raspada Jugoslavije OFK Beograd je postepeno izgubio poziciju koju je imao tokom najvećeg dela XX veka.
Klub je nastupao u najvišem rangu Srbije, ali su sportski i finansijski problemi tokom 2010-ih doveli do velikog pada.
OFK je u jednom trenutku ispao iz najvišeg nivoa srpskog fudbala, a zatim nastavio da se spušta kroz niže rangove.
Za klub sa pet državnih titula i četiri nacionalna kupa to je bio dramatičan pad.
Istorija, nažalost, ne daje automatski popust na tabeli.
Povratak
OFK Beograd je poslednjih godina započeo proces sportskog oporavka.
Cilj kluba bio je povratak u profesionalni fudbal i ponovno uspostavljanje OFK-a kao jednog od relevantnih beogradskih klubova.
Posebno značajan bio je povratak u Prvu ligu Srbije, čime je klub napravio važan korak ka obnovi nekadašnjeg statusa.
Omladinski pogon
Rad sa mlađim kategorijama tradicionalno je jedna od najvažnijih karakteristika OFK Beograda.
Klub je tokom istorije bio poznat po tome da je mladim fudbalerima davao priliku da pređu iz omladinskog u seniorski fudbal.
Iz takvog sistema potekli su brojni igrači koji su kasnije nastupali za najveće jugoslovenske, srpske i evropske klubove.
Zbog toga se OFK Beograd često opisuje kao jedan od najvažnijih rasadnika fudbalskih talenata u Srbiji.
Najveći uspesi
Prvenstvo Jugoslavije
Pet puta prvak Kraljevine Jugoslavije:
- 1930/31.
- 1932/33.
- 1934/35.
- 1935/36.
- 1938/39.
Kup
Četiri puta osvajač nacionalnog kupa, uključujući osvajanja BSK-a i kasnije OFK Beograda.
Beogradski loptački podsavez
Šest puta prvak:
Ratna prvenstva Beograda
Prvenstvo Beograda
Kup Beograda
Najvažnije godine
1911. – osnovan Beogradski Sport Klub – BSK.
26. oktobar 1911. – prva utakmica BSK-a, pobeda protiv Šumadije 8:1.
1914. – otvoren prvi stadion na Trkalištu.
1920. – BSK osvaja prvo prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza.
1924. – pobeda nad Ferencvarošem 4:2.
1925. – u klub dolazi Moša Marjanović.
1927. – BSK postaje vicešampion države.
1930/31. – prva titula prvaka Kraljevine Jugoslavije.
1932/33. – druga titula prvaka države.
1934. – BSK osvaja nacionalni kup.
1934/35. – treća titula prvaka države.
1935/36. – četvrta titula prvaka države.
1938/39. – peta titula prvaka Kraljevine Jugoslavije.
1941, 1943. i 1944. – BSK osvaja prvenstva Beograda tokom ratnog perioda.
1945. – osvaja prvenstvo Beograda.
1957. – klub dobija naziv OFK Beograd.
1962. – OFK Beograd osvaja Kup Jugoslavije.
1966. – osvaja Kup Jugoslavije.
1968. – rekordna poseta Omladinskom stadionu, oko 35.000 gledalaca.
2011. – klub obeležava 100 godina postojanja.
2019. – OFK Beograd osvaja Kup Beograda.
