Trend

Manastir Rakovica

Manastir Rakovica

Država: Srbija

Grad: Beograd

Opština: Rakovica

Podignut: 14. vek

Manastir Rakovica je manastir Srpske pravoslavne crkve i posvećen je arhanđelima Mihajlu i Gavrilu.

Tačan datum osnivanja manastira nije poznat, ali se pretpostavlja da je podignut u 14. veku, u vreme vladavine kneza Lazara i nalazio se nekada u okolini sela Rakovica. Tokom 16. veka manastir je premešten na svoje sadašnje mesto.

Manastir je razoren tokom turskog pohoda na Beč 1592. i narodnog nemira iz 1594. godine. Zbog čestih pljačkanja, manastir se premešta na svoje sadašnje mesto. Manastir je ponovno stradao tokom Austrijsko-turskog rata (1737-1739), a potom i 1788-1790.

Zbog sarađivanja monaha sa Austrijancima, a protiv Turaka, manastir je u spaljen, a tadašnji iguman manastira Sofronije je obešen je o brest pred manastirom. Tokom NATO bombardovanja Jugoslavije 1999. godine, ovaj manastir, odnosno njegov spoljašnji zid, ponovo je oštećen.

U okviru manastirskog kompleksa danas se nalaze objekti nastali u različitim istorijskim epohama od XV do XX veka.

Najvažniji objekat je crkva sv. arhanđela Mihaila i Gavrila. Vreme podizanja manastirske crkve se ne može precizno datirati, ali se stavlja u širi period između obnove Pećke patrijaršije 1557. godine i Velike seobe Srba 1690. godine.

Godine 1905. u manastiru počinje da radi Monaška škola, prva ovakve vrste u Srbiji, za čije potrebe je 1925. godine podignuta nova zgrada, „Platonov konak“. Zgradu je projektovao ruski arhitekta Valerij Staševski u srpsko-vizantijskom stilu. Škola je radila sve do 1932. godine, a u periodu od 1949. do 1958. godine u manastiru je bila smeštena Beogradska bogoslovija.

U manastiru je sahranjen sin Miloša Obrenovića Todor, a kasnije Mihailo Obrenović. Jedan od dijelova manastira se zove po Miloševoj supruzi Ljubici, „Ljubičin konak“. U manastiru je sahranjen i Vasa Čarapić, jedan od vođa Prvog srpskog ustanka. Bivši srpski patrijarh Dimitrije sahranjen je u ovom manastiru 1930. godine, a bivši srpski patrijarh Pavle takođe je sahranjen u ovom manastiru, po svojoj izričitoj želji.

U manastiru postoji spomen-soba patrijarha Pavla otvorena 2021. godine.