Aleksandar Čupić (Prokuplje, 1978) srpski je univerzitetski nastavnik, doktor tehničkih nauka, stručnjak za poštanski saobraćaj i logistiku, političar i predsednik Narodne skupštine Republike Srbije od 19. novembra 2026. godine. Narodni je poslanik izabran na listi „Studentska lista – Studenti pobeđuju“ na parlamentarnim izborima održanim 25. oktobra 2026. godine.
Docent je na Katedri za poštanski saobraćaj i mreže Saobraćajnog fakulteta Univerziteta u Beogradu. U javnosti je postao poznat po podršci studentskom pokretu započetom krajem 2024. godine, kao i po humanitarnom angažovanju tokom studentskih pešačkih marševa 2025. godine.
Rani život i obrazovanje
Aleksandar Čupić rođen je 1978. godine u Prokuplju, gde je proveo detinjstvo i završio osnovno i srednje obrazovanje.
Pohađao je Osnovnu školu „9. oktobar“ i Gimnaziju „Toplički heroji“. Obe škole završio je sa odličnim uspehom i Vukovim diplomama, koje se dodeljuju učenicima za izuzetne rezultate tokom školovanja.
Nakon završetka gimnazije upisao je Saobraćajni fakultet Univerziteta u Beogradu, na smeru za poštanski i telekomunikacioni saobraćaj.
Diplomirao je 2003. godine, sa prosečnom ocenom 9,05 tokom osnovnih studija i ocenom 10 na diplomskom ispitu.
Iste godine nastavio je akademsko obrazovanje upisivanjem poslediplomskih studija na Saobraćajnom fakultetu, na smeru za poštanski i telekomunikacioni saobraćaj.
Sve ispite na poslediplomskim studijama položio je sa prosečnom ocenom 10,00.
Tokom školovanja bio je korisnik više stipendija namenjenih uspešnim studentima i mladim istraživačima, među kojima su stipendije Vlade Republike Srbije, Ministarstva nauke i tehnološkog razvoja i stipendija za razvoj naučnog i umetničkog podmlatka.
U julu 2007. godine odbranio je magistarski rad pod naslovom „Metodologija izbora tehničkog sistema za automatsku preradu paketa u glavnim poštanskim centrima“.
Doktorsku disertaciju pod naslovom „Projektovanje transportnih mreža primenom evolucionog računarstva: mreža za prenos ekspres poštanskih pošiljaka“ odbranio je 2014. godine na Saobraćajnom fakultetu Univerziteta u Beogradu, čime je stekao naučni stepen doktora nauka.
Akademska i naučna karijera
Profesionalnu karijeru na Saobraćajnom fakultetu Univerziteta u Beogradu započeo je 2004. godine.
U početnom periodu akademske karijere radio je kao asistent za užu naučnu oblast eksploatacije, automatizacije i informatizacije poštanskog saobraćaja.
Kasnije je izabran u zvanje docenta na Katedri za poštanski saobraćaj i mreže.
Njegov naučnoistraživački rad obuhvata oblasti poštanskog saobraćaja, logistike, transportnih mreža i primene matematičkih i računarskih metoda u rešavanju složenih organizacionih i tehničkih problema.
Posebno se bavi višekriterijumskim odlučivanjem, metaheurističkim metodama, evolucionim računarstvom i optimizacijom transportnih i logističkih sistema.
Autor je i koautor više naučnih i stručnih radova. Učestvovao je na međunarodnim naučnim konferencijama i u organizaciji stručnih skupova posvećenih poštanskom saobraćaju i telekomunikacijama.
Bio je član organizacionog odbora simpozijuma PosTel, koji okuplja istraživače i stručnjake iz oblasti poštanskog i telekomunikacionog saobraćaja.
Porodični život i preseljenje u Sopot
Aleksandar Čupić oženjen je Anom Čupić, lekarkom poreklom iz Prokuplja. Imaju šestoro dece.
Godine 2012. supružnici su odlučili da napuste Beograd i presele se u seosko domaćinstvo na teritoriji opštine Sopot.
Odluka o preseljenju bila je povezana sa njihovom željom da decu odgajaju u prirodnijem okruženju, izvan svakodnevnog života velikog grada.
Kako je Čupić objasnio u intervjuu za nedeljnik Vreme od 16. septembra 2026. godine, oboje su poznavali život na selu zahvaljujući odrastanju na jugu Srbije.
Prvobitno su očekivali da će im život u seoskoj sredini omogućiti jednostavniji pristup zdravoj i lokalno proizvedenoj hrani. Međutim, ubrzo su ustanovili da se i mnoga seoska domaćinstva snabdevaju preko velikih distributivnih i kvantaških pijaca.
Zbog toga su počeli samostalno da proizvode voće i povrće za potrebe porodice.
Vremenom je proizvodnja proširena, a porodično gazdinstvo počelo je da ostvaruje i viškove namenjene tržištu.
Godine 2017. proizvodnja je sertifikovana kao organska.
Čupić je u javnim nastupima naglašavao da život na selu, bavljenje organskom poljoprivredom, podizanje šestoro dece i istovremeno obavljanje zahtevnih profesionalnih poslova predstavljaju složen i naporan način života.
Njegova supruga Ana prethodno je napustila posao na klinici i počela da volontira u Domu zdravlja u Sopotu, očekujući mogućnost stalnog zaposlenja.
Prema navodima iz intervjua za Vreme, uprkos profesionalnom angažovanju i priznanju počasne građanke Sopota, njen radni status dugo nije bio trajno rešen.
Društveni i politički angažman
Pre uključivanja u parlamentarni život, Čupić je bio član Upravnog odbora Fondacije „Ljuba Davidović“, organizacije povezane sa Demokratskom strankom.
Njegov širi društveni angažman postao je posebno vidljiv tokom studentskih protesta koji su započeli krajem 2024. godine, nakon tragedije na Železničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra 2024. godine.
Protesti su se razvili u studentske blokade fakulteta, javne skupove i pešačke marševe, uz zahteve za utvrđivanje odgovornosti za pogibiju ljudi i funkcionisanje institucija.
Čupić je od početka podržavao studente u blokadi.
Podrška studentskom pokretu 2024. godine
Njegova neposredna saradnja sa studentskim pokretom započela je u decembru 2024. godine, kada su ga studenti pozvali da učestvuje na tribini zajedno sa još trojicom univerzitetskih profesora.
Prema sopstvenom svedočenju, poziv ga je iznenadio, jer među studentima nije bio poznat kao profesor koji lako daje visoke ocene ili ima blage kriterijume.
Prisustvovanje studentskim plenumima značajno je uticalo na njegovo razumevanje studentskog organizovanja.
Posebno je isticao način donošenja odluka, spremnost studenata da saslušaju različita mišljenja i kulturu međusobnog dijaloga.
Smatrao je da univerzitetski profesori imaju obavezu da zaštite studente kada su izloženi opasnosti, bez obzira na to da li se u potpunosti slažu sa njihovim političkim ili društvenim zahtevima.
U intervjuu za Vreme izjavio je da su studenti pokazali sposobnost organizovanja i komunikacije kakvu nije prepoznavao u postojećem društvenom i političkom sistemu.
Studentski pokret posmatrao je i kroz iskustvo političkih promena od 5. oktobra 2000. godine, smatrajući da nova generacija pokušava da dovrši društvene promene koje prethodne generacije nisu uspele da ostvare.
Prihvatanje studenata tokom marša prema Kragujevcu
Šira javnost upoznala je Aleksandra Čupića i njegovu porodicu početkom 2025. godine, tokom studentskog pešačkog marša prema Kragujevcu.
Kada se kolona studenata približavala Sopotu, pojavile su se teškoće u pronalaženju prostora za njihov smeštaj i noćenje.
Prema Čupićevom svedočenju, pokušaji da se obezbedi sportska sala, balon ili drugi odgovarajući prostor nisu dali rezultate, jer su pojedini vlasnici i odgovorna lica odbijali da prime studente.
Porodica Čupić tada je odlučila da studentima stavi na raspolaganje svoje poljoprivredno imanje.
Za njihov smeštaj pripremljeni su plastenici.
Prvobitno se očekivalo između 200 i 300 studenata, ali je tokom približavanja kolone postalo jasno da će njihov broj biti znatno veći.
Procene su se povećavale na 500, zatim 600, pa približno 700 učesnika marša.
Čupić je automobilom otišao do začelja kolone kako bi utvrdio koliko ljudi dolazi i organizovao prihvat.
U pripremi hrane i smeštaja učestvovali su članovi porodice i prijatelji.
U kasnijim razgovorima sa novinarima posebno je opisivao strah pojedinih ljudi koji su želeli da pomognu studentima, ali nisu smeli javno da pokažu podršku.
Neki su hranu donosili automobilima, ne izlazeći iz vozila.
Ovakva iskustva uticala su na njegovo razumevanje studentskog pokreta kao društvenog procesa koji, pored političkih promena, treba da doprinese oslobađanju građana od straha.
Čupić je odbacivao ocene da je pružanje prenoćišta studentima predstavljalo herojski čin.
Svoj postupak opisivao je kao osnovnu ljudsku obavezu prema ljudima kojima je potrebna pomoć, navodeći da bi u istoj situaciji prihvatio i studente koji zastupaju suprotne političke stavove.
Kao primer istinskog herojstva pominjao je narodnog heroja Ljuba Čupića, učesnika Narodnooslobodilačke borbe, poznatog po fotografiji na kojoj se osmehuje pred streljanje 1942. godine.
Kandidatura na Studentskoj listi 2026. godine
Tokom 2026. godine Aleksandar Čupić prihvatio je poziv da se kandiduje za narodnog poslanika na izbornoj listi „Studentska lista – Studenti pobeđuju“.
Prema njegovim izjavama, odluku o ulasku u parlamentarnu politiku nije doneo odmah.
U početku je imao ozbiljne nedoumice u vezi sa kandidaturom, uključujući pitanje sopstvene uloge u političkom životu i odgovornosti koju bi prihvatanje kandidature podrazumevalo.
Na sastancima sa predstavnicima studentskog pokreta otvoreno je iznosio svoje rezerve.
Kako je kasnije objasnio, upravo spremnost studenata da razmotre primedbe i mišljenja ljudi koji se ne slažu sa većinom uticala je na njegovu konačnu odluku.
Posebno je isticao decentralizovani način izbora kandidata, u kojem su učestvovali univerzitetski centri i lokalne sredine širom Srbije.
Smatrao je da takav model predstavlja značajnu razliku u odnosu na tradicionalne političke stranke, u kojima se odluke o kandidatima često donose unutar užih rukovodstava.
Na izbornoj listi zauzimao je 51. mesto.
Završni predizborni skup na Slaviji
Na završnom predizbornom skupu liste „Studentska lista – Studenti pobeđuju“, održanom 22. oktobra 2026. godine na Trgu Slavija u Beogradu, Čupić se obratio okupljenim građanima.
Njegov nastup privukao je pažnju javnosti kada je izveo prilagođenu verziju narodne pesme „Hajde, Jano“, sa stihovima posvećenim podršci mladima i studentskom pokretu.
Tokom obraćanja istakao je simboliku pesme, povezujući njenu tradicionalnu poruku sa potrebom očuvanja budućnosti mladih generacija.
Nastup je predstavljao jedan od zapaženijih trenutaka njegovog učešća u završnici izborne kampanje.
Narodni poslanik i predsednik Narodne skupštine
Na parlamentarnim izborima održanim 25. oktobra 2026. godine, Aleksandar Čupić izabran je za narodnog poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srbije, kao kandidat liste „Studentska lista – Studenti pobeđuju“.
Nakon početka konstitutivne sednice 15. saziva Narodne skupštine predložen je za predsednika parlamenta.
Tokom predstavljanja kandidature, predstavnik njegove poslaničke grupe opisao ga je kao ličnost koja objedinjuje obrazovanje, moralne vrednosti i društvenu odgovornost, koristeći antički pojam kalokagatije, odnosno ideala skladnog jedinstva dobrote i lepote.
Izbor za predsednika Skupštine Srbije
Aleksandar Čupić izabran je za predsednika Narodne skupštine Republike Srbije 19. novembra 2026. godine.
Na glasanju je dobio podršku 140 narodnih poslanika, dok je njegov protivkandidat Stojan Radenović osvojio 97 glasova.
Poslanici Srpske napredne stranke napustili su skupštinsku salu pre zvaničnog proglašenja rezultata.
Izbor Čupića dočekan je aplauzom i ovacijama poslanika Studentske liste.
Čestitku mu je uputila Nada Macura, koja je do izbora novog predsednika predsedavala sednicom.
Nakon preuzimanja funkcije, Čupić se obratio narodnim poslanicima i građanima Srbije.
U prvom govoru istakao je obavezu poštovanja Ustava, zakona i Poslovnika Narodne skupštine, kao i potrebu vraćanja dostojanstva najvišem zakonodavnom domu.
Posebnu pažnju posvetio je parlamentarnoj kulturi i odgovornosti narodnih predstavnika.
Kao osnovne principe dijaloga naveo je ravnopravnost, pažljivo slušanje sagovornika, učtivost, osećaj stida i snagu argumenata.
Naglasio je da Narodna skupština treba da bude mesto argumentovane rasprave, kritike i kontrole, uz poštovanje dostojanstva svakog narodnog poslanika.
Vršilac dužnosti predsednika Republike Srbije
Prema dostavljenim biografskim podacima, Aleksandar Čupić od 2026. godine obavlja i funkciju vršioca dužnosti predsednika Republike Srbije.
Ova funkcija povezana je sa ustavnim položajem predsednika Narodne skupštine, koji u zakonom i Ustavom predviđenim okolnostima može privremeno zamenjivati predsednika Republike.
Za precizno enciklopedijsko utvrđivanje početka i trajanja obavljanja ove dužnosti neophodni su podaci o konkretnom ustavnom osnovu i datumu preuzimanja predsedničkih ovlašćenja.
Naučna interesovanja
Čupićeva stručna i naučna interesovanja obuhvataju više međusobno povezanih oblasti saobraćajnog inženjerstva i logistike:
- Poštanski i telekomunikacioni saobraćaj.
- Projektovanje i optimizaciju transportnih mreža.
- Evoluciono računarstvo.
- Višekriterijumsko odlučivanje.
- Metaheurističke metode optimizacije.
- Automatizaciju poštanskih sistema.
- Logistiku ekspres poštanskih pošiljaka.
- Organizaciju i upravljanje poštanskim mrežama.
Naučni radovi
Među njegovim akademskim radovima posebno se izdvajaju:
Magistarski rad (2007)
„Metodologija izbora tehničkog sistema za automatsku preradu paketa u glavnim poštanskim centrima“.
Saobraćajni fakultet Univerziteta u Beogradu, jul 2007.
Doktorska disertacija (2014)
„Projektovanje transportnih mreža primenom evolucionog računarstva: mreža za prenos ekspres poštanskih pošiljaka“.
Saobraćajni fakultet Univerziteta u Beogradu, 2014.
Pored ovih radova, autor je i koautor naučnih i stručnih publikacija iz oblasti poštanskog saobraćaja, transportnih mreža i logistike.
Lični život
Aleksandar Čupić živi sa suprugom Anom i šestoro dece na porodičnom imanju na teritoriji opštine Sopot.
Pored akademskog i političkog rada, bavi se organskom proizvodnjom voća i povrća.
Njegova porodica od 2017. godine poseduje sertifikovanu organsku poljoprivrednu proizvodnju.
U javnim nastupima često je govorio o značaju porodice, obrazovanja, solidarnosti i lične odgovornosti.
Posebno je naglašavao da društvene promene ne treba posmatrati isključivo kroz političke institucije, već i kroz svakodnevno ponašanje pojedinaca, međusobno poverenje i spremnost da se pomogne drugima.
Hronologija života i karijere
| Godina | Događaj |
|---|---|
| 1978. | Rođen u Prokuplju. |
| 2003. | Diplomirao na Saobraćajnom fakultetu Univerziteta u Beogradu. |
| 2003/2004. | Upisao poslediplomske studije. |
| 2004. | Započeo akademsku karijeru na Saobraćajnom fakultetu. |
| 2007. | Odbranio magistarski rad. |
| 2012. | Sa porodicom se preselio na teritoriju opštine Sopot. |
| 2014. | Odbranio doktorsku disertaciju. |
| 2017. | Sertifikovana organska proizvodnja na porodičnom gazdinstvu. |
| 2024. | Podržao studentske proteste i blokade. |
| 2025. | Sa porodicom ugostio studente tokom pešačkog marša prema Kragujevcu. |
| 2026. | Kandidovao se na listi „Studentska lista – Studenti pobeđuju“. |
| 25. oktobar 2026. | Izabran za narodnog poslanika. |
| 19. novembar 2026. | Izabran za predsednika Narodne skupštine Republike Srbije. |
Izvori i literatura
- Saobraćajni fakultet Univerziteta u Beogradu – zvanična akademska biografija Aleksandra Čupića, podaci o obrazovanju, akademskim zvanjima i naučnoistraživačkom radu.
- Vreme, 16. septembar 2026 – intervju i biografski prikaz Aleksandra Čupića, sa podacima o porodičnom životu, organskoj proizvodnji, studentskom pokretu i kandidaturi.
- N1, 22. oktobar 2026 – izveštaj sa završnog predizbornog skupa Studentske liste na Trgu Slavija u Beogradu.
- Izborna lista „Studentska lista – Studenti pobeđuju“, parlamentarni izbori 25. oktobra 2026.
- Narodna skupština Republike Srbije – podaci o konstituisanju 15. saziva, kandidaturi i izboru predsednika Narodne skupštine, 19. novembar 2026.
- Dostavljeni biografski materijal o Aleksandru Čupiću, sa podacima o akademskoj karijeri, političkom angažmanu i ličnom životu.




