Narodna skupština Republike Srbije konstituisana je danas, nakon što su potvrđeni mandati svih 250 narodnih poslanika i položena poslanička zakletva. Time je zvanično započeo rad novog saziva parlamenta, u kojem Studentska lista „Studenti pobeđuju“ ima apsolutnu većinu sa 140 poslaničkih mesta.
Posle parlamentarnih izbora održanih 25. oktobra, Srbija je dobila drugačiji odnos političkih snaga u najvišem zakonodavnom telu. Srpska napredna stranka, koja je od 2012. godine bila okosnica vladajuće većine, prvi put posle 14 godina prelazi u opoziciju.
Konstitutivna sednica počela je nešto posle 10 časova intoniranjem državne himne „Bože pravde“. Sednicom predsedava najstariji narodni poslanik, profesor Stojan Radenović, do izbora novog predsednika Narodne skupštine.
Potvrđeni mandati svih 250 poslanika
Konstitutivnoj sednici prisustvovala su 244 narodna poslanika.
Na početku zasedanja formirana je tročlana komisija za potvrđivanje poslaničkih mandata. U njen sastav izabrani su Dražen Drašković i Petar Mito sa Studentske liste, kao i Vjerica Radeta sa liste „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“.
Nakon provere dokumentacije, komisija je utvrdila da su uverenja o izboru svih 250 poslanika u skladu sa izveštajem Republičke izborne komisije.
Vjerica Radeta, kao predsednica komisije, predstavila je izveštaj i čestitala novoizabranim poslanicima.
Predsedavajući Stojan Radenović potom je konstatovao da su potvrđeni mandati svih narodnih poslanika, čime je Narodna skupština Republike Srbije formalno konstituisana.
Poslanici su nakon toga položili zakletvu, obavezujući se da će svoje dužnosti obavljati u skladu sa Ustavom, štititi ljudska i manjinska prava, građanske slobode i služiti građanima Srbije.
Studentska lista ima 140 mandata, SNS prelazi u opoziciju
Prema konačnim rezultatima vanrednih parlamentarnih izbora održanih 25. oktobra 2026. godine, novi sastav Narodne skupštine čine:
- Studentska lista – Studenti pobeđuju: 140 mandata
- Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija: 103 mandata
- Manjinske izborne liste: sedam mandata
Od sedam mandata manjinskih lista, Savez vojvođanskih Mađara i Albanska koalicija osvojili su po dva, dok su liste Rasima Ljajića, SDA Sandžaka i Usamea Zukorlića osvojile po jedan mandat.
Studentska lista ima 14 mandata više od 126, koliko je potrebno za apsolutnu većinu u parlamentu sa 250 poslanika.
Takav odnos snaga omogućava joj da samostalno donosi odluke za koje je potrebna većina od ukupnog broja narodnih poslanika, uključujući izbor Vlade Srbije.
Pauza zbog formiranja poslaničkih grupa
Nakon potvrđivanja mandata i polaganja zakletve, sednica je prekinuta kako bi se omogućilo formiranje poslaničkih grupa i nastavak organizovanja rada novog saziva.
Prethodno je tokom zasedanja već bila određena jednočasovna pauza kako bi komisija proverila poslaničke mandate.
Pred novim sazivom parlamenta nalazi se još nekoliko važnih odluka: izbor predsednika i potpredsednika Narodne skupštine, imenovanje generalnog sekretara, izbor članova skupštinskih odbora i stalnih parlamentarnih delegacija.
Na konsultacijama održanim uoči konstitutivne sednice nije postignut dogovor o broju potpredsedničkih mesta i rukovođenju skupštinskim odborima.
Studenti pratili sednicu na Pravnom fakultetu
Konstitutivna sednica izazvala je veliko interesovanje studenata, koji su tokom prethodne dve godine bili jedan od najvažnijih pokretača društvenih i političkih promena u Srbiji.
Na Pravnom fakultetu u Beogradu organizovano je zajedničko gledanje televizijskog prenosa sednice.
Studenti su pratili potvrđivanje mandata i polaganje zakletve, a najava duže pauze izazvala je negodovanje okupljenih.
Građani ispred parlamenta i u beogradskim kafanama
Jutro uoči konstitutivne sednice obeležilo je okupljanje građana u Pionirskom parku, gde su studenti u blokadi prethodno pozvali javnost da isprati kandidate Studentske liste na prvo zasedanje.
Okupljeni su poslanike Studentske liste dočekivali aplauzima i skandiranjem „Pobeda“, dok su kandidati liste „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ dočekani zvižducima.
Građani su konstitutivnu sednicu pratili i u beogradskim kafanama i drugim ugostiteljskim objektima.
Na taj način događaj iz skupštinske sale postao je i deo svakodnevnog života grada, u kojem se početak rada novog saziva parlamenta pratio sa posebnom pažnjom.
Od studentskih blokada do parlamentarne većine
Konstituisanje Narodne skupštine predstavlja važnu prekretnicu u političkoj istoriji Srbije.
Studentski pokret, koji se razvijao nakon pada nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu 1. novembra 2024. godine, tokom naredne dve godine prerastao je u širok društveni pokret.
Protesti, blokade fakulteta, studentski plenumi, pešački marševi i okupljanja građana postali su prepoznatljivi oblici njegovog delovanja.
Studentska lista je na izborima 25. oktobra 2026. godine osvojila parlamentarnu većinu, čime je politička promena dobila i institucionalni oblik.
Prvi put posle 14 godina, Srpska napredna stranka više nema parlamentarnu većinu, dok Studentska lista preuzima odgovornost za buduće odluke zakonodavne vlasti.
Predstoji formiranje nove Vlade Srbije
Konstituisanjem Narodne skupštine započinje i ustavni rok od 90 dana za izbor nove Vlade Srbije.
Prema Ustavu, predsednik Republike predlaže Narodnoj skupštini kandidata za predsednika Vlade, nakon što sasluša mišljenje predstavnika izabranih izbornih lista.
Vlada se bira većinom glasova od ukupnog broja narodnih poslanika.
Studentska lista sa 140 mandata raspolaže potrebnom većinom, ali izbor nove Vlade predstavlja poseban ustavni postupak koji tek treba sprovesti.
Pred novom parlamentarnom većinom nalaze se izbor skupštinskog rukovodstva, uspostavljanje radnih tela i početak zakonodavnog rada.
Sedamnaesti novembar 2026. godine ostaće zabeležen kao datum konstituisanja prvog saziva Narodne skupštine Srbije u kojem je Studentska lista osvojila apsolutnu većinu, a Srpska napredna stranka, posle četrnaest godina vlasti, prešla u opoziciju.





