Pavle Jurišić – Šturm

Pavle Jurišić Šturm (Paul Šturm; Gerlic, 22. avgust 1848 – Beograd, 13/14. januar 1922) bio je srpski general, jedan od najznačajnijih vojnih zapovednika Srbije u balkanskim ratovima i Prvom svetskom ratu. Kao komandant Treće srpske armije učestvovao je u najvažnijim operacijama srpske vojske tokom 1914. i 1915. godine, uključujući Cersku i Kolubarsku bitku. Poreklom je bio Lužički Srbin iz tadašnje Pruske. U srpskoj vojsci proveo je gotovo pola veka i učestvovao u sedam ratova.

Poreklo i školovanje

Rođen je 22. avgusta 1848. godine u okolini Gerlica, u tadašnjoj Pruskoj, kao Paul Šturm. Poticao je iz porodice Lužičkih Srba. Vojno obrazovanje stekao je na Vojnoj akademiji u Vroclavu, a potom je završio Ratnu školu u Nansiju u Francuskoj.

Kao oficir pruske vojske učestvovao je u Francusko-pruskom ratu 1870–1871. godine. Iskustvo i obrazovanje stečeno u pruskoj vojnoj školi kasnije je preneo u srpsku vojsku.

Dolazak u Srbiju

Jurišić Šturm došao je u Srbiju 1876. godine, neposredno pred početak Srpsko-turskog rata. Kao dobrovoljac stupio je u srpsku vojsku i učestvovao u ratovima 1876–1878. godine.

Tada je promenio ime u Pavle Jurišić, dok je prezime Šturm zadržao kao nadimak. Primio je pravoslavlje i za krsnu slavu izabrao Svetog Savu. U srpsko-turskim ratovima komandovao je različitim jedinicama i istakao se u borbama kod Popova, Lešnice, Bele Palanke i Pirota.

Njegovo poreklo bilo je neuobičajeno za srpsku vojsku tog vremena, ali je Šturm vrlo brzo postao deo njenog oficirskog korpusa. Njegovo vojno obrazovanje bilo je posebno cenjeno, a iskustva iz pruske vojske koristio je u obuci srpskih oficira i vojnika.

Srpsko-bugarski rat

U Srpsko-bugarskom ratu 1885. godine Jurišić Šturm komandovao je 6. pešadijskim pukom Drinske divizije. Posle rata nastavio je napredovanje kroz vojnu hijerarhiju i obavljao različite komandne dužnosti.

Godine 1900. bio je penzionisan, ali je već naredne godine vraćen u aktivnu službu. Komandovao je Moravskom i Dunavskom divizijskom oblašću, a od 1908. godine bio je ađutant kralja Petra I Karađorđevića.

Balkanski ratovi

U Prvom balkanskom ratu 1912–1913. godine Jurišić Šturm komandovao je Dunavskom divizijom I poziva, prema podacima Ministarstva odbrane Srbije, i učestvovao u Kumanovskoj bici. Nakon pobede kod Kumanova unapređen je u čin generala. Istakao se i u Bitoljskoj bici.

Tokom Drugog balkanskog rata 1913. godine komandovao je Drinskom divizijom I poziva. Njegova jedinica našla se na jednom od najtežih pravaca tokom Bregalničke bitke, kada je bugarska vojska izvršila snažan napad na srpske položaje.

Po završetku balkanskih ratova nastavio je da obavlja funkciju prvog ađutanta kralja Petra I.

Prvi svetski rat

Najznačajniji deo vojne karijere Pavla Jurišića Šturma vezan je za Prvi svetski rat.

Po izbijanju rata 1914. godine postavljen je za komandanta Treće srpske armije. Njegova armija dobila je izuzetno težak zadatak u početnim operacijama protiv Austro-Ugarske.

U borbama na Drini i Gučevu Treća armija je podnela velike gubitke i imala važnu ulogu u zaustavljanju austrougarskog prodora. Tokom Cerske bitke njene jedinice dale su značajan doprinos srpskoj pobedi, dok je u Kolubarskoj bici Treća armija držala centralni deo srpskog rasporeda i sadejstvovala sa Prvom armijom tokom protivofanzive.

Šturm je tako postao jedan od najvažnijih srpskih armijskih komandanata tokom prve godine rata. Njegova Treća armija bila je angažovana na ključnim pravcima i u najtežim fazama odbrane Srbije.

Povlačenje 1915. godine

U jesen 1915. godine Centralne sile pokrenule su veliku ofanzivu na Srbiju. Nemačke, austrougarske i bugarske snage napale su zemlju sa više pravaca.

Treća armija pod Šturmovom komandom učestvovala je u odbrani Srbije, uključujući borbe na području Dunava. U uslovima velike nadmoći neprijatelja srpska vojska bila je prinuđena na povlačenje prema jugu i zapadu.

Nakon povlačenja preko Albanije i reorganizacije srpske vojske na Krfu, Šturm je ponovo postavljen za komandanta Treće armije. Njegove jedinice kasnije su učestvovale u borbama na Solunskom frontu, uključujući bitku na Kajmakčalanu.

Godine 1916. smenjen je sa položaja komandanta Treće armije, nakon neuspeha koje su njene jedinice pretrpele tokom snažne bugarske ofanzive. Potom je poslat u posebnu misiju u Rusiju.

Poslednje godine službe

U martu 1917. godine Jurišić Šturm imenovan je za kancelara Kraljevih ordena. Na toj funkciji ostao je do kraja vojne karijere.

Penzionisan je 1921. godine, nakon oko 56 godina vojne službe i učešća u sedam ratova.

Smrt i grob u Beogradu

Pavle Jurišić Šturm umro je u Beogradu januara 1922. godine. Ministarstvo odbrane navodi 14. januar, dok drugi izvori navode 13. januar, zbog čega se u literaturi pojavljuju oba datuma. Sahranjen je na Novom groblju u Beogradu.

Njegov život predstavlja neobičan primer oficira rođenog izvan Srbije koji je postao jedan od najviših komandanata srpske vojske. Od pruskog oficira i učesnika Francusko-pruskog rata stigao je do komandanta Treće armije i jednog od najpoznatijih srpskih generala Prvog svetskog rata.

Istorijski značaj

Pavle Jurišić Šturm zauzima posebno mesto u istoriji srpske vojske. Njegov značaj proizlazi iz dugogodišnje vojne službe, učešća u gotovo svim ratovima koje je Srbija vodila od 1876. do završetka Prvog svetskog rata i komandovanja Trećom armijom u najtežim operacijama 1914. i 1915. godine.

Njegova biografija istovremeno pokazuje koliko je tadašnja Srbija privlačila strane, odnosno nesrpske oficire koji su u njenoj vojsci pronalazili svoju novu profesionalnu i ličnu pripadnost. Šturm je od pruskog oficira postao srpski general i jedan od simbola srpske vojne istorije.

Osnovni podaci

Puno ime: Pavle Jurišić Šturm
Rođeno ime: Paul Šturm
Rođen: 22. avgust 1848, Gerlic, Pruska
Umro: januar 1922, Beograd
Čin: general
Najpoznatija dužnost: komandant Treće srpske armije
Ratovi: Francusko-pruski rat, srpsko-turski ratovi, Srpsko-bugarski rat, Balkanski ratovi i Prvi svetski rat
Sahranjen: Novo groblje, Beograd

Izvori: Ministarstvo odbrane Republike Srbije, Srpska enciklopedija i Arhivski izvori o vojnoj istoriji Srbije.

Ako ste propustili