Prva moderna garaža u Beogradu izgrađena je 1929. godine i predstavlja jedan od ključnih simbola početka motorizacije i urbanog moderniteta grada između dva svetska rata. Podignuta je u Ulici Majke Jevrosime 30 kao prva javna garaža u Beogradu, ali i na Balkanu, u trenutku kada automobil prestaje da bude luksuzna retkost i postaje sastavni deo gradskog života.
Zgradu je projektovao Valerij Staševski, ruski arhitekta i emigrant, koji je ostavio značajan trag u arhitekturi Beograda 1920-ih i 1930-ih godina. Garaža je projektovana u duhu funkcionalizma, sa jasnim industrijskim karakterom, prilagođenim novoj urbanoj potrebi – smeštaju, održavanju i servisiranju automobila. Izgrađena na imanju Vlajka Kalenića.
Objekat je bio višespratan, sa rampama koje su omogućavale kretanje vozila između nivoa, što je u to vreme predstavljalo savremeno tehničko rešenje. U zgradu je moglo da stane oko 50 vozila i imalo je svoje centralno grejanje, kao i svu neophodnu opremu za održavanje vozila. U garaži su se nalazili prostori za parkiranje, radionice, skladišta za gorivo i rezervne delove, kao i prateće uslužne prostorije. Time je garaža postala ne samo mesto za odlaganje automobila, već i centar nove saobraćajne kulture.
Izgradnja garaže svedočila je o promeni urbanih navika Beograda, koji je krajem 1920-ih sve više prihvatao ritam evropskih metropola. Automobil je postajao simbol napretka, statusa i slobode kretanja, a grad je morao da odgovori na te promene infrastrukturom kakva do tada nije postojala.
Zgrada prve moderne garaže dobila je novi kulturni značaj 1994. godine, kada je u njoj otvoren Muzej automobila u Beogradu. Na taj način prostor koji je nastao zajedno sa razvojem automobilizma postao je i mesto njegovog pamćenja, čuvajući tehničku, industrijsku i društvenu istoriju grada.
Prva moderna garaža u Beogradu tako je tokom gotovo jednog veka postojanja prošla put od infrastrukturne novine do kulturnog spomenika, ostajući trajni svedok epohe u kojoj je Beograd zakoračio u doba automobila.
