Civilizacija Maja razvijala se na području današnjeg južnog Meksika, Gvatemale, Belizea, Hondurasa i Salvadora između oko 2000. godine pre nove ere i 16. veka. Najveći procvat doživela je između 250. i 900. godine nove ere, u periodu poznatom kao Klasično doba.
Maje nikada nisu stvorile jedinstveno carstvo. Njihovu civilizaciju činile su brojne nezavisne gradske države, među kojima su najpoznatije Tikal, Palenke, Kopan i Kalakmul. Gradovima su vladali kraljevi koji su često međusobno ratovali, ali su delili zajedničku kulturu, religiju i pismo.
Maje su bile izuzetni astronomi i matematičari. Razvili su jedan od najpreciznijih kalendara u istoriji, koristili su broj nula mnogo pre evropskih matematičara i podizali monumentalne piramide i hramove. Njihovo hijeroglifsko pismo bilo je jedno od najsloženijih u pretkolumbovskoj Americi.
Oko 9. veka mnogi veliki gradovi iznenada su napušteni. Istoričari smatraju da uzrok nije bio jedan događaj, već kombinacija dugotrajnih suša, ratova, prenaseljenosti i iscrpljivanja prirodnih resursa. Ipak, narod Maja nije nestao. Njihovi potomci i danas žive u Srednjoj Americi i čuvaju deo svog jezika i tradicije.
