Staro Sajmište

Beogradski sajam je podignut 1937. godine prema projektu trojice opštinskih arhitekata Rajka Tatića, Milivoja Tričkovića i Đorđa Lukića.

Beogradski sajam su činili pet velikih paviljona simetrično raspoređeni oko centralnog trga sa kulom u središtu. Kasnije su svoje su svoje paviljone izgradile države: Italija, Čehoslovačka, Rumunija, Mađarska 1937. godine, naredne 1938. Turska, 1939. i Nemačka, potom su podignuti padobranska Škodina kula, paviljon holandske firme „Filips“ i Zadužbine Nikole Spasića i još nekoliko paviljona.

Prvi televizijski program na Balkanu je emitovan 1938. godine sa beogradskog sajma i to holandska kompanija „Filips“.

U Drugom svetskom ratu Gestapo je formirao koncentracioni logor Logor Sajmište.

Sajamski paviljoni oštećeni i porušeni u bombardovanjima i borbama. Uklonjeno je svih pet jugoslovenskih paviljona. Ostali su čehoslovački, italijanski, rumunski, mađarski, nemački i Spasićev paviljon i Centralna kula. U paviljone su smeštene institucije koje su bile zadužene za izgradnju Novog Beograda, koja je počela 1. aprila 1948.

Prema urbanističkim planovima iz 1950. i 1987. planirano je rušenje Starog Sajmišta-

Godine 1951, paviljoni su pretvoreni u stanove za socijalno ugrožene i predate na korišćenje Udruženju likovnih umetnika Srbije.

Godine 1968, na delu prostora Starog Sajmišta planirana je i Beogradska opera ali 1972. godine od projekta se odustaje.

Odlukom opštine Novi Beograd, 9. maj je proglašen danom logora Sajmište. Čitav prostor sa očuvanim paviljonima pod nazivom „Staro sajmište – Logor Gestapoa“ je 1987. godine utvrđen za kulturno dobro.

Godine 1992, urađen je Detaljni urbanistički plan kompleksa „Staro sajmište“.

Godine 2002. direktor Muzeja žrtava genocida, Milan Bulajić, predaje Direkciji za građevinsko zemljište predlog uređenja Starog sajmišta, u skladu sa planom iz 1992.

Godine 2008, Opština Novi Beograd donosi odluku da se na mestu logora izgradi Muzej holokausta.

Skupština grada Beograda je 22. jula 2014. godine donela odluku da se 10. maj obeležava kao Dan sećanja na žrtve Holokausta u Beogradu u znak sećanja na 10. maj 1942. godine kada je nacistički okupator objavio da u Beogradu nema više Jevreja.

27.07.2022. godine počinje sa rekonstrukcijom Staro Sajmište kako bi se pretvorilo u Memorijalni centar „Staro Sajmište“.

Ako ste propustili